Američki predsjednik Donald Trump sve češće prijeti Iranu novim razornim napadima, a prema ocjeni analitičara CNN-a, upravo takav odnos prema upotrebi vojne sile mogao bi dugoročno oslabiti položaj Sjedinjenih Američkih Država.
Autor upozorava da je upotreba vojne sile najteža odluka koju može donijeti američki predsjednik, ali da Trump posljednjih mjeseci govori o novim napadima gotovo usputno, kao da je riječ o još jednom političkom alatu za pritisak na Teheran, a ne o potezu koji može izazvati nesagledive posljedice.
Od posljednjeg vala američkih i iranskih napada poginule su desetine ljudi, dok su hiljade Iranca izgubile život od februara, podsjeća CNN.
Prijetnje koje mijenjaju američku politiku
CNN smatra da Trumpov način komunikacije predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnju američku vanjsku politiku. Bez obzira na brojne kontroverze američkih vojnih intervencija tokom prethodnih decenija, Washington je, barem formalno, insistirao da je upotreba sile posljednje sredstvo i da se mora uklapati u međunarodno humanitarno pravo.
Trump, međutim, otvoreno govori o mogućnosti uništavanja iranske infrastrukture, uključujući mostove i elektroenergetske objekte. Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da bi namjerno gađanje civilne infrastrukture predstavljalo ratni zločin.
CNN podsjeća da Zapad redovno osuđuje Rusiju upravo zbog napada na slične ciljeve u Ukrajini, zbog čega bi američko odstupanje od tih standarda dodatno narušilo kredibilitet Washingtona.
Rat bez jasnog cilja
Analitičar ocjenjuje da Trump nikada nije američkoj javnosti jasno objasnio zašto je sukob s Iranom egzistencijalno važan za SAD.
Umjesto jasno definisanih političkih i vojnih ciljeva, rat protiv Irana opisuje kao sukob čiji se razlozi i ciljevi stalno mijenjaju, dok podrška američke javnosti postepeno opada.
Posebno ističe da je Trump, kako tvrdi CNN, ušao u sukob uvjeren da postoji kratkotrajna prilika, pod utjecajem izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ali bez ozbiljnog plana šta učiniti nakon eventualnog sloma iranskog režima ili čak nekoliko sedmica nakon početka bombardovanja.
Iran pokazao otpornost
Iako je Iran tokom proteklih mjeseci pretrpio više od 13.000 udara i velike gubitke, režim nije kolabirao.
Naprotiv, CNN smatra da je Teheran pokazao znatno veću otpornost nego što su očekivali u Washingtonu. Vlasti su uspjele održati funkcionisanje države uprkos atentatima na vojne i političke zvaničnike te kontinuiranim vojnim pritiscima.
Autor povlači paralelu s ratovima u Afganistanu i Iraku, gdje je američka vojna nadmoć na kraju bila ograničena političkom voljom i spremnošću da se sukobi vode godinama.
Nafta i pad popularnosti kao najveća ograničenja
CNN navodi da postoje dva ključna faktora koja ograničavaju Trumpovu spremnost za dodatnu eskalaciju.
Prvi je rast cijena nafte, koji prijeti novim ekonomskim problemima i mogao bi izazvati nezadovoljstvo birača.
Drugi je pad Trumpove popularnosti. Kako se približavaju izbori za Kongres, svaki novi vojni angažman nosi sve veći politički rizik za Bijelu kuću.
Poruka američkim protivnicima
Najveća opasnost, zaključuje CNN, nije samo u samom sukobu s Iranom nego u poruci koju on šalje američkim protivnicima.
Ako Washington često prijeti silom, ali nije spreman ostvariti odlučujuću pobjedu ili jasno definisati svoje ciljeve, protivnici poput Rusije, Kine ili Irana mogli bi zaključiti da američka moć više nije praćena jednako snažnom političkom odlučnošću.
Autor zaključuje jednostavnom porukom: ako ratove započinjete olako i ostavljate utisak da vam nisu od presudne važnosti, protivnik će vjerovati da ni vi sami niste spremni platiti cijenu njihove pobjede.