Donald Trump, novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, suočava se s velikim izazovom, postizanjem sporazuma o okončanju rata u Ukrajini. Njegov cilj je pronaći rješenje koje će se prikazati kao američka pobjeda, ali i izbjeći da Vladimir Putin iz ovog sukoba izađe kao pobjednik, piše News.sky.com
Najvažniji faktor u ovoj jednadžbi je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji posljednjih mjeseci ulaže velike napore da osigura podršku Kijevu od nove američke administracije. Zelenski naglašava ključnu ulogu Ukrajine kao saveznika u globalnoj borbi protiv osnažene Moskve.
Međutim, novoimenovani predsjednik Donald Trump nije direktno spomenuo Ukrajinu tokom svog prvog obraćanja Amerikancima nakon što je položio zakletvu.
“Mi ćemo mjeriti naš uspjeh ne samo bitkama koje pobjeđujemo, već i ratovima koje završavamo i što je najvažnije, ratovima u koje nikada ne ulazimo, rekao je” Trump.
Bilo je to najbliže što je spomenuo Ukrajinu, koja je mjesecima izgledala kao najambiciozniji plan njegove vanjske politike. U toku kampanje, Trump se obavezao da će donijeti mir prije svoje inauguracije, zatim u roku od 24 sata nakon što je postao predsjednik, a zatim nedavno, u roku od šest mjeseci. Pominju se Panama, Kina, Meksiko, Izrael, pa čak i Mars, a ipak Ukrajina zajedno sa Rusijom nisu.
Postoji mnogo načina tumačenja tišine.. Prvo, sada kada Trump zapravo ima izvršnu vlast, više ne želi da daje stalni komentar o svom stavu i rasporedu za okončanje rata. To je najzreliji i najracionalniji razlog za ovaj propust.
Drugi je da je Trump shvatio da je zadatak težak, a njegov cilj lake pobjede je izvan njegovog neposrednog dosega. Možda je spreman da prihvati složen i dugotrajan proces, koji na kraju igra sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji sanja najluđe snove: da Tramp i njegovi saveznici gube energiju, jedinstvo i strpljenje oko sukoba, i prihvaćaju aljkavo, neprecizno završavanje.
Diplomatski izazov
Nakon gotovo tri godine razornog rata, u kojem je život izgubilo stotine hiljada ljudi, a milioni su raseljeni, postizanje mirovnog sporazuma zahtijeva pažljivu i strpljivu diplomatiju.
Trumpov prvi mandat nije bio poznat po takvom pristupu, ali njegov nepredvidivi stil mogao bi donijeti nove opcije. Ipak, njegove tvrdnje da bi sukob mogao završiti u jednom danu sada su postale manje kategorične. General Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, najavio je mogućnost postizanja dogovora u prvih 100 dana predsjedničkog mandata.
Ključna uloga SAD-a
Američka podrška Ukrajini bila je presudna za njen otpor ruskoj invaziji. Vojna pomoć, uključujući oružje, municiju i financijsku podršku, omogućila je Kijevu da izdrži početne napade, pokrene kontraofanzive i čak izvede protuinvazije na zapadnu Rusiju.
Smanjenje ili prekid te pomoći, o čemu bi Trump mogao odlučiti, bio bi veliki udarac ukrajinskoj vojsci. Evropa, iako snažno podržava Ukrajinu, nema kapacitete da nadomjesti ulogu SAD-a.
Gdje leži kompromis?
Putinov prvobitni cilj bio je zauzimanje cijele Ukrajine i uspostavljanje marionetske vlade. Iako je taj plan propao, Moskva i dalje cilja na kontrolu istočnih regija Donjecka i Luganska te južnih oblasti Hersona i Zaporožja.
Ukrajina, s druge strane, teži povratku svih svojih teritorija, uključujući Krim i Donbas, no predsjednik Zelenski je nedavno signalizirao mogućnost kompromisa. U intervjuu za Sky News izjavio je da bi mogao prihvatiti zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta ako ostatak Ukrajine dobije članstvo u NATO-u.
Međutim, Trump dijeli Putinov stav da bi ukrajinsko članstvo u NATO-u bilo prevelika provokacija. Kao alternativa, predloženo je raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini kako bi osigurale liniju fronta i održavale primirje.
Mogućnost uspjeha
Trumpova nova administracija mogla bi otvoriti prostor za neočekivane dogovore, ali balansiranje između interesa Ukrajine, Rusije i američke javnosti predstavlja značajan izazov. Hoće li novi američki predsjednik uspjeti prekinuti ovaj razorni rat, ostaje da se vidi.
