Američki predsjednik Donald Trump stigao je u Aziju na sedmicu intenzivne diplomatije, u sklopu koje je planiran i dugo očekivani sastanak s njegovim kineskim kolegom, Xi Jinpingom.

Na vrhu dnevnog reda nalazi se trgovina – oblast u kojoj su se tenzije između dvije najveće svjetske ekonomije ponovo pojačale, piše u svojoj analizi ove turneje BBC.

Trump je sletio u malezijsku prijestonicu Kuala Lumpur, gdje danas počinje samit Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Nakon toga posjetit će Japan, a zatim Južnu Koreju, gdje će se, prema navodima Bijele kuće, sastati s Xijem.

Dakle, šta Trump i ostali lideri žele postići, a koji su mogući rizici?

Sklapanje novih trgovinskih sporazuma koji donose prilike američkim kompanijama, a istovremeno zadržavaju priliv carinskih prihoda u američku riznicu, sigurno će biti glavni fokus Trumpove azijske turneje.

Iako u globalnoj trgovinskoj igri učestvuje više aktera, ključ Trumpovog uspjeha ili neuspjeha jeste Kina. Njegov planirani sastanak s kineskim liderom Xi Jinpingom, na marginama APEC samita – prvi nakon 2019. godine – mogao bi odrediti tok odnosa između SAD-a i Kine tokom ostatka Trumpovog drugog mandata.

Kako je i sam američki predsjednik priznao, stroge carine na kineski uvoz nisu dugoročno održive. Iako to nije izričito rekao, eskalirajući ekonomski rat s najvećim američkim trgovinskim partnerom imao bi razorne posljedice – za SAD, za Kinu, kao i za ostatak svijeta.

Oštri padovi glavnih američkih berzanskih indeksa svaki put kad se čini da su Kina i SAD u zastoju, jasno potvrđuju tu stvarnost.

Kada se Trump sljedeće sedmice bude vraćao u SAD, sigurno će biti zadovoljan ako uspije finalizirati sporazum s Južnom Korejom i osigurati nova japanska ulaganja u američku proizvodnju.

Ali njegov glavni prioritet svakako će biti da ubijedi Xija da obnovi kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda, ublaži nedavna ograničenja pristupa stranim kompanijama kineskim rijetkim zemnim materijalima, omogući američkim firmama veći pristup kineskom tržištu i izbjegne potpuni trgovinski rat.

Za Trumpa, kako se kaže – to je cijela igra.

Xijeva dugoročna strategija

Kada se kineski lider Xi Jinping 30. oktobra sastane s Trumpom u Južnoj Koreji, želi biti tvrđi pregovarač.

Zato koristi kinesku dominaciju nad rijetkim zemnim materijalima – mineralima bez kojih nije moguće proizvoditi poluprovodnike, oružane sisteme, automobile niti pametne telefone. To je slaba tačka SAD, a Kina je vješto iskorištava – baš kao što pogađa američke farmere i Trumpovu ruralnu glasačku bazu tako što ne kupuje njihove sojine proizvode.

Xi je, također, naučio lekcije iz Trumpovog prvog mandata, i ovaj put se čini da je Peking spreman podnijeti teret carina. Prije svega zato što Sjedinjene Države, koje su nekada uvozile petinu kineskog izvoza, više nisu toliko presudno tržište.

Ipak, Xi ima balans koji mora održavati između ekonomske borbe sa SAD-om i svojih unutrašnjih izazova. A Washington je svjestan Xi-evih problema: visoke nezaposlenosti mladih, krize na tržištu nekretnina, rastućeg duga lokalnih vlasti i populacije koja nije spremna trošiti.

Analitičari smatraju da bi Kina mogla ponuditi dogovor ako Trump pristane početi izvoziti napredne AI čipove ili smanjiti vojnu podršku Tajvanu.

Ali do toga neće biti lako doći. Jedna velika razlika je u tome što se često čini da je Trump spreman baciti kocku i rizikovati, dok Xi igra mnogo dugoročniju igru. Pitanje je: može li Trump čekati i izdržati?

Glavna uloga u 'mirenju'

Predsjednik SAD čini se da je tokom svoje posjete Maleziji zainteresiran samo za jedno, da igra glavnu ulogu u ceremoniji organizovanoj posebno za njega, na kojoj će Tajland i Kambodža potpisati neki oblik mirovnog sporazuma.

Razlike između ove dvije zemlje po pitanju granice i dalje nisu riješene, ali, pod pritiskom da postignu neki rezultat, napravili su napredak u dogovoru da demilitarizuju granicu.

Ni jedna ni druga zemlja ne smije razočarati predsjednika Trumpa. Još u julu, dok su se još bombardovali i gađali, njegova prijetnja da prekine pregovore o tarifama natjerala ih je na trenutni prekid vatre.

Ostale članice Aseana nadaju se da će sama Trumpova prisutnost, iako kratka, normalizirati odnose sa SAD. Iza njih je burna godina u kojoj su njihove ekonomije zavisne od izvoza teško pogođene njegovom tarifnom ratom. Izvoz iz regije u SAD se udvostručio od Trumpove posljednje posjete Asean samitu 2017. godine.

Kada Trump ode, ostali lideri mogu se posvetiti normalnom radu – tihoj, postepenoj diplomatiji koja napreduje sporo, ali sigurno u integraciji među njima.

Također, na dnevnom redu je i konflikt kojem Trump ne pridaje pažnju – građanski rat u Mjanmaru, koji je zasjenio svaki Asean sastanak otkako ga je izazvao brutalan državni udar 2021. godine.

Tintom na papir, molim

Azijski proizvodni giganti, koji čine veliki dio svjetske proizvodnje, traže olakšanje od Trumpovih tarifa.

Neki su postigli sporazume, dok su drugi još u pregovorima, ali nijedan nije potpisao ugovor.

Dakle, tinta na papir, ili barem obećavajući razgovori, bi dobrodošli na ovoj turneji predsjenika SAD.

Rani test za novu japansku premijerku

Trump je opisao novu japansku premijerku, Sanae Takaichi, kao ženu sa velikom „snagom i mudrošću“.

Ove sedmice, njena sposobnost da izgradi stabilan i funkcionalan odnos sa njim biće rani test njenog vodstva i Japana u svijetu koji se stalno mijenja.

U svom prvom govoru u parlamentu, obećala je povećati japanski budžet za odbranu, dajući do znanja da namjerava preuzeti veći dio sigurnosnog tereta zajedno sa Washingtonom.

Trump je o tome već govorio i očekuje se da će vršiti pritisak na Tokio da doprinese većem učešću u raspoređivanju američkih trupa. Japan je domaćin najvećeg broja američkih snaga u inostranstvu, oko 53.000 pripadnika.

Obje strane također žele finalizirati sporazum o carinama koji je pregovarala njena prethodnica.

Posebno koristan za japanske automobilske gigante Toyotu, Hondu i Nissan, ovaj sporazum smanjuje američke uvozne carine na japanske automobile sa 27,5% na 15%, potencijalno čineći ih konkurentnijim u odnosu na kineske rivale.

Zadržavanjem Ryosei Akazawe kao glavnog pregovarača za tarife, Takaichi se kladi na kontinuitet. Zauzvrat, Japan je obećao uložiti 550 milijardi dolara u SAD kako bi ojačao lance snabdijevanja u farmaciji i poluprovodnicima.

Trump je također rekao da će Japan povećati kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda, uključujući rižu, potez koji je dobrodošao u Washingtonu, ali uznemirujući za japanske farmere.

Veze Takaichi sa pokojnim bivšim premijerom Shinzom Abeom, koji je imao blizak odnos sa Trumpom, također joj mogu ići u korist. Abe je poznato koristio runde golfa u Mar-a-Lagu da zadobije Trumpovo povjerenje, a takvu ličnu diplomatiju Takaichi bi mogla pokušati oponašati.

Dok se Kim Jong Un približava

Za južnokorejskog predsjednika Lee Jae Myunga, najhitnije pitanje su Trumpove carine. Ali tu pažnju je nakratko odnio razulareni špekulativni navod da bi Trump mogao posjetiti granicu kako bi se susreo sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom.

U avgustu je Lee veći dio svog vremena u Ovalnom uredu posvetio da uljepša Trumpa nazivajući ga „mirotvorcem“. Trump je s oduševljenjem reagovao na mogućnost susreta sa Kimom, kojeg nije vidio od 2019. Kim je prošlog mjeseca rekao da se još uvijek „s ljubavlju sjeća“ Trumpa.

Analitičari vjeruju da Kim želi legitimizirati svoj nuklearni program kroz još jedan samit sa američkim predsjednikom. Nema naznaka da je takav susret u planu.

U svakom slučaju, Lee ima trgovinski sporazum koji treba pregovarati. Pregovori o smanjenju američkih carina na južnokorejski izvoz sa 25% na 15% zapeli su, uprkos višestrukim putovanjima zvaničnika iz Seula u Washington. Ključni problem je Trumpovo insistiranje da Seul unaprijed uloži 350 milijardi dolara u SAD. To je otprilike petina južnokorejske ekonomije, što bi mogao biti ogroman finansijski rizik, strahuju u Seulu.

Ali u posljednjim danima, korejski zvaničnici su izrazili nadu, govoreći o konkretnom napretku. Nadat će se da će do kraja srijede, kada se održi samit između Trumpa i Leeja, biti potpisan sporazum.