Polovni proizvodi sve se više traže i to ne samo u Njemačkoj. Prednjači prije svega polovna odjeća, ali šta je kupcima najvažnije: znatno niža cijena, trend ili održivost?
U jednom „vintage“ butiku u Minhenu ženska zimska jakna košta 380 eura. Prilika iz snova ako se uzme u obzir da je nova takva jakna koštala više od 2.000 eura. Jakna je polovna, ali se to na njoj gotovo uopće ne vidi. Žena koja je isprobava priznaje: „Naravno, cijena igra ulogu", piše DW.
Nekada su, kaže vlasnica radnje Anete fon Putkamer, kupci polovne odjeće važili za ljude koji sebi ne mogu priuštiti novu odjeću. To se vremenom potpuno promijenilo. Kupovina polovne robe zapravo je tek s pojavom interneta dobila moderan imidž. Na tržištu mode etablirale su se velike online platforme specijalizovane za polovnu garderobu, često uz punu uslugu kao i za novu: besplatno vraćanje robe u roku od 14 dana.
Čak i tradicionalne internet prodavnice i velike modne kuće danas učestvuju u tom poslu. I to već daje rezultate.
Prema studiji Amazona, dvije trećine Nijemaca već je kupovalo polovne proizvode na internetu. Sam sektor polovne odjeće prerastao je u posao vrijedan milijarde. Podaci portala Statista pokazuju da je prihod od trgovine polovnom odjećom u Njemačkoj 2025. godine iznosio oko 6,8 milijardi eura.
Sve više kompanija specijalizuje se za tzv. recommerce (trgovinu polovnim predmetima preko interneta). Sistem je sljedeći: kupci šalju odjeću koju više ne žele, ali postoje jasna pravila. Platforma Momox, na primjer, odbija artikle koji nisu svježe oprani, imaju mrlje ili rupe. Profesionalna provjera kvaliteta i brenda određuje da li će se predmet vratiti pošiljaocu ili ide u prodaju.
Zašto ljudi kupuju polovno? Ušteda novca je glavni motiv za 64 posto kupaca, dok je održivost presudna za 49 posto ispitanika.
Nijemci su nešto oprezniji kada je riječ o elektronici. Podaci organizacije TÜV pokazuju da je 35 posto ispitanih kupilo polovni mobilni telefon. Platforma Rebuy iz Berlina ima vlastitu radionicu za polovnu elektroniku gdje se uređaji temeljno obnavljaju. Stručni izraz je refurbished, što podrazumijeva profesionalno čišćenje i strogu tehničku provjeru preko 60 funkcija: baterije, kamere, zvuka i ekrana.
„Sve mora raditi sto posto, inače ne ide u prodaju“, kaže direktor Filip Gatner.
U međuvremenu, i sami proizvođači nude obnovljenu elektroniku, djelimično i zbog propisa Evropske unije koji ih obavezuju na produženje životnog vijeka proizvoda. Tržište obnovljene elektronike trebalo bi rasti po stopi od 7 do 14 posto godišnje.
Kod kupovine polovne elektronike cijena se određuje prema stanju (odlično, vrlo dobro, dobro), a izgled diktira popust. Gatner zaključuje da je cijena i ovdje glavni motiv: „Jasno se vidi da ljudi ponovo pažljivo paze na svoj novčanik. Osjeća se i kriza.“