Svjetske rezerve nafte polako kopne i ukoliko se Hormuški moreuz uskoro ne otvori, do kraja godine bismo mogli svjedočiti još jednom cjenovnom šoku na tržištima, upozorio je glavni izvršni direktor njemačkog hemijskog giganta BASF-a Markus Kamieth.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) sredinom marta su odlučile da puste iz rezervi ukupno 411,9 miliona barela nafte i naftnih derivata, od čega nafta čini 72 posto, a derivati 28 posto. Sama Evropa je na tržište plasirala 73 miliona barela naftnih proizvoda i oko 35 miliona barela sirove nafte, ali zalihe kopne mnogo brže nego što se očekivalo.
Zalihe nestaju brže od prognoza
Agencija je u svom redovnom izvještaju procijenila da su se svjetske zalihe nafte u martu smanjile za 129 miliona barela, a u aprilu za još 117 miliona, uz prognozu da će ponuda kaskati za potražnjom barem do oktobra, čak i ako rat bude okončan već u junu.
Šef BASF-a je istakao da je rat u Iranu već katapultirao cijene energenata na svjetskim tržištima i dodatno raspirio inflaciju. S druge strane, snabdijevanje plinom za sada ne predstavlja veći problem jer Kina, kao veliki potrošač, u slučaju poskupljenja prelazi na ugalj, što smanjuje globalnu potražnju i ublažava pritisak na samo tržište.
Teški dani za hemijsku industriju i restrukturiranje BASF-a
Hemijska industrija prolazi kroz period koji se može mjeriti s najtežim godinama u posljednjih četvrt vijeka, posebno zbog pritiska visokih cijena energije, troškova proizvodnje i evropskih nameta na emisije CO₂. Uprkos tome, Kamieth smatra da će Evropa imati snažnu hemijsku industriju i za deset godina, iako bi se njena struktura mogla iz temelja promijeniti.
Sam BASF već dugo ima problema s visokim troškovima energije u matičnoj Njemačkoj, globalnim viškovima kapaciteta i jakom konkurencijom iz Kine, zbog čega su nedavno najavili smanjenje fiksnih troškova u osnovnom poslovanju do 20 posto i novi val otkaza u sklopu velikog restrukturiranja.