Prema podacima GlobalData, globalno tržište svemirske ekonomije očekuje se da će rasti prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) od 4,0 posto, sa 421 milijardu dolara u 2024. godini na 511,2 milijarde dolara u 2029. godini. Rast će biti potaknut povećanjem lansiranja satelita u nisku Zemljinu orbitu, poboljšanjem produktivnosti u proizvodnji satelitske opreme, konkurentnim tržištem usluga lansiranja te potražnjom za uslugama koje uključuju komunikaciju podataka, navigaciju i promatranje Zemlje.
Svemirske aplikacije, koje uključuju satelitske komunikacije, navigaciju i promatranje Zemlje, najveći su segment svemirske ekonomije i očekuje se da će rasti godišnjom stopom od 2,9 posto, dosegnuvši vrijednost od 334,8 milijardi dolara do 2029. godine. Povoljni faktori uključuju pad troškova proizvodnje i lansiranja, ulazak kompanija izvan zapadnog svijeta na tržište svemirske ekonomije, rastuću militarizaciju svemira te nove primjene podataka iz svemira.
„Različiti scenariji pokazuju različite stope rasta tržišta svemirske ekonomije u narednoj deceniji. Faktori koji bi mogli ograničiti rast uključuju nastavak trenutnog izazovnog globalnog ekonomskog okruženja, trajno povlačenje Rusije iz svemirske ekonomije te pitanje hoće li kineske kompanije uspjeti ostvariti ambicije svoje zemlje u svemiru. Finansijska neizvjesnost mladih kompanija koje proizvode satelite i rakete, kao i niska kratkoročna profitabilnost tržišta, u kombinaciji s trenutnim globalnim ekonomskim uvjetima, mogli bi dovesti do zastoja u povjerenju investitora u svemirsku ekonomiju nakon 2025. godine“, komentirao je William Rojas, direktor istraživanja za strateško obavještavanje u GlobalData.
Budući rast tržišta također će zavisiti od razvoja višekratno upotrebljivih raketa i pristupačnijih i češćih usluga zajedničkog lansiranja, što će povećati broj mjesta za korisničke terete na misijama lansiranja. Podsektori svemirskog turizma i kolonizacije vjerovatno neće značajnije doprinijeti ukupnom tržištu svemirske ekonomije prije 2030. godine.
„Svemir više nije isključivo domena vlada i tradicionalnih kompanija iz sektora zrakoplovstva i odbrane. Tehnološki napredak u proizvodnji, pogonskim sistemima i lansiranju raketa omogućio je lakši i jeftiniji pristup svemiru. Kompanije koje su prve iskoristile nove prilike ostvarile su prednost pionira. SpaceX je bila prva privatna kompanija koja je lansirala svemirsku letjelicu u orbitu i sigurno je vratila na Zemlju. Trenutno naplaćuje klijentima 69,5 miliona dolara po lansiranju rakete Falcon 9, svog djelomično višekratno upotrebljivog raketnog sistema srednje nosivosti“, dodao je Rojas.
Sektor je postao izrazito konkurentan, s nizom startupa koji razvijaju koncepte isplativih raketa i satelita kako bi konkurirali velikim igračima u zrakoplovnoj industriji. Velike satelitske kompanije nastavljaju konsolidaciju kako bi se mogle takmičiti sa Starlinkom i budućom Amazonovom Kuiper mega-konstelacijom. Eutelsat i OneWeb spojili su se 2022. godine, Viasat je kupio Inmarsat 2023., a SES je preuzeo Intelsat 2024. godine. Očekuje se nastavak ove konsolidacije.
„Satelitske širokopojasne komunikacije postale su nova strateška potreba koja utječe na nacionalni suverenitet, sigurnost i digitalnu infrastrukturu. Države koje zaostaju u zemaljskoj širokopojasnoj infrastrukturi za domaćinstva i preduzeća mogu koristiti satelitski internet kako bi smanjile jaz u odnosu na razvijene zemlje, privukle strane investicije i digitalizirale industrijske sektore“, nastavio je Rojas.
Tehnološki napredak, poput svemirskog radara sa sintetičkom aperturom (SAR) za detaljno kartiranje površine, satelitsko-zemaljske optičke (laserske) tehnologije za ultra-brzi prijenos podataka, 5G ne-terestričke mreže (NTN) i satelitske tehnologije uređaj-prema-uređaju, poboljšat će mogućnosti daljinskog osmatranja i komunikacija. Kvantna distribucija ključeva (QKD) za satelitske komunikacije mogla bi poboljšati sigurnost prijenosa podataka za banke, firme koje upravljaju podatkovnim centrima, vladine i korporativne centre. Sve ove tehnologije pozitivno će utjecati na svemirsku ekonomiju u 2025. godini.
„Svemirska ekonomija već desetljećima ima usku povezanost s naftnim i rudarskim sektorom, a sada, zahvaljujući padu cijena komunikacija putem satelitskog interneta i novim tehnologijama, mnogi sektori – od poljoprivrede, pomorstva, hitnih službi do medija – imat će koristi od sveprisutnosti satelitske pokrivenosti, kao i novih kapaciteta koji dolaze online, što predstavlja povećanje od preko 65 puta između 2015. i 2025. godine“, zaključio je Rojas.
Očekuje se da će, s rastom ulaganja u LEO (nisku Zemljinu orbitu) konstelacije, kompanije kao što su SpaceX (Starlink) i Amazon (Kuiper) sve više dominirati tržištem satelitskog interneta. To bi moglo sniziti cijene satelitskih komunikacija, omogućiti širi pristup udaljenim regijama i potaknuti digitalizaciju ekonomija u razvoju. Istovremeno, Evropska unija razvija vlastite projekte poput IRIS² kako bi smanjila ovisnost o američkim kompanijama, što dodatno fragmentira globalno tržište. Geopolitički faktori, poput odnosa SAD, Kine i Rusije, mogli bi također utjecati na dinamiku tržišta i potaknuti države da strateški planiraju svoje svemirske politike kako bi osigurale tehnološku suverenost i nezavisnost u kritičnim infrastrukturama.