Albanija, donedavno skriveni dragulj Evrope, suočava se s eksplozivnim rastom turizma koji bi mogao ozbiljno ugroziti održivost lokalnih zajednica i životne sredine.
Od 2015. godine broj turista u zemlji gotovo se utrostručio – s 3 miliona tada na čak 10 miliona u 2023. godini, što predstavlja porast od 56% u odnosu na pretpandemijski nivo. Albanska vlada predviđa da bi taj broj mogao dostići čak 30 miliona do 2030. godine, čime bi nadmašila trenutne turističke brojke Portugala i Hrvatske, navodi britanski Express.
Naglo povećanje broja posjetilaca izazvalo je ozbiljnu zabrinutost za očuvanje okoliša. Uesli Didani s portala Saranda Web upozorava da mnogi turistički projekti niču bez ikakvog urbanističkog plana, što dovodi do devastacije obalnih područja. U Sarandi su, naprimjer, zabilježeni slučajevi bacanja građevinskog otpada direktno u more.
Rastući turizam negativno utječe i na tržište nekretnina – cijene rastu, a lokalnom stanovništvu postaje sve teže pronaći pristupačan smještaj. Slične situacije viđene su u popularnim turističkim destinacijama poput Majorke.
Albanija je sve privlačnija za strane turiste i investitore. Poznata po pješčanim plažama, prirodnim ljepotama poput Plavog oka, žičari „Dajti Ekspres“ i arheološkom parku Butrint, zemlja je postala i hit među influencerima.
Prema podacima Svjetskog turističkog savjeta, Albanija je trenutno treće najbrže rastuće turističko tržište na svijetu – odmah iza Katara i Portorika. Ipak, bez ozbiljnog plana održivog razvoja, ovaj turistički bum mogao bi imati visoku cijenu.