Milenko Živanović

U Beogradu potvrđena oslobađajuća presuda bivšem komandantu Drinskog korpusa. Bio je optužen za zločine u Srebrenici

Oslobođen je krivnje i da je svojim naredbama i radnjama učestvovao u prisilnom preseljavanju bošnjačkog civilnog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica.
Raport
Piše: Raport
Milenko
Milenko Živanović. Foto: ICTY

Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvostepenu presudu kojom je nekadašnji komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Milenko Živanović oslobođen optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1992. i 1995. na području Srebrenice.

Živanović je oslobođen krivnje da je naredio prisilno preseljavanje bošnjačkog civilnog stanovništva s pojedinih prostora koji pripadaju zoni odgovornosti Drinskog korpusa tako što je 24. novembra 1992. donio odluku za daljnja dejstva koju je uputio komandi Zvorničke brigade u kojoj se, između ostalog, navodi: “Glavnim snagama i sredstvima uz primjenu aktivnih dejstava nanositi neprijatelju što veće gubitke, iznurivati ga, razbiti ga ili prisiliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisiliti da napusti prostor Cerska, Žepa, Srebrenica i Goražde“.

Oslobođen je krivnje i da je svojim naredbama i radnjama učestvovao u prisilnom preseljavanju bošnjačkog civilnog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica. Teretio se da je 12. jula 1995. naredio da se obezbijede autobusi za evakuaciju iz enklave Srebrenica, obezbijedi regulisanje kontrole saobraćaja, te aktom molio Glavni štab VRS-a da dodatno odobri korištenje ukupno 12.000 litara goriva za potrebe 50 autobusa koji će biti angažovani za evakuaciju.

U saopštenju se pojašnjava da se zaštićena zona Srebrenica nalazila u zoni odgovornosti Drinskog korpusa, a sa ovog područja je 12. i 13. jula 1995. godine prisilno preseljeno više hiljada Bošnjaka, uglavnom žena, djece i starih.

Živanović je, prema saopštenju Apelacionog suda u Beogradu, oslobođen krivnje da je 13. jula 1995. godine izdao akt – upozorenje kojim je, pored konkretnih naređenja, naveo da je “postavljen ultimatum muslimanima u Žepi, da se sastanak mora održati najkasnije do 11,00 sati 13. jula 1995.”, te ukoliko ne dođu na sastanak ili ne prihvate poziv na iseljenje, da će se nastaviti s borbenim dejstvima.

Apelacioni sud je odbio, kao neosnovanu, žalbu Javnog tužilaštva za ratne zločine, te naveo da je prvostepeni sud pravilno odlučio kada je donio oslobađajuću presudu.

Sud u Beogradu Srebrenica Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu