Spuštanjem tri hiljade ruža u rijeku Drinu sa ćuprije Mehmed-paše Sokolovića danas je obilježena 34. godišnjica stravičnih zločina nad Bošnjacima Višegrada. Molitva i cvijeće poslali su poruku da žrtve nikada neće biti zaboravljene, dok je sa višegradskog mosta, kao jednog od najvećih stratišta, upućen oštar zahtjev pravosudnim institucijama da procesuiraju zločince koji se još uvijek nalaze na slobodi.
Pored poziva na pravdu, ponovo je odaslan apel za otkrivanje preostalih lokacija s posmrtnim ostacima kako bi stradali konačno pronašli smiraj i bili dostojno sahranjeni.
Potresna svjedočenja porodica žrtava
Preživjeli članovi porodica podijelili su bolna sjećanja na dane kada su njihovi najmiliji odvedeni u nepoznato. Hajra Kadrić, sestra ubijenog Halila Ahmetspahića, prisjetila se trenutka kada su njen brat i bratić odvedeni iz porodične avlije i nikada se više nisu vratili.
Sličnu sudbinu doživio je i krojač Junuz Harbaš, koji se zbog posla preselio iz Srebrenice u Višegrad, a njegova supruga Zehra opisala je kako su ga nakon prvog odlaska u policiju pustili kući, da bi se nakon samo nekoliko sati vratili po njega, od kada mu se gubi svaki trag. Iz Udruženja "Višegrad 92" naglašavaju da se i dalje traga za posmrtnim ostacima blizu 600 ubijenih osoba.
Zaborav i šutnja idu u prilog izvršiocima
Tokom komemoracije prisutnima se obratio direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović, poručivši da dolazak u Višegrad predstavlja civilizacijsku dužnost i očuvanje istine. I
stakao je da zaborav i šutnja uvijek idu u prilog izvršiocima zločina, njihovim pomagačima i onima koji nastoje izbrisati ili relativizirati počinjena djela. Džananović je dodao da mnogi koji danas negiraju presude i činjenice prihvataju narative servirane iz političkog vrha entiteta Republika Srpska i Srbije, odnosno politika koje ni danas ne odustaju od opasnih nacionalističkih ideologija.
Porazne statistike i izrečene kazne
Podaci Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine pokazuju da je na području Višegrada do sada verifikovano 1.015 nestalih osoba, među kojima je 256 žena i 68 djece.
Ekshumacije su izvršene na više od 130 lokaliteta, u okviru kojih su otkrivene 23 masovne grobnice. Za zločine počinjene u Višegradu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, pravosnažno su osuđene 32 osobe u 35 predmeta, na ukupno 462 godine zatvora, uz jednu izrečenu kaznu doživotnog zatvora.