Arheolozi su u Egiptu otkrili dugo zaboravljeni grad star oko 1.600 godina, u kojem su pronađene očuvane kule stražare, bazilikalna crkva te veliki broj artefakata i ranohrišćanskih simbola, saopćili su zvaničnici.
Zapanjujuće otkriće dobro očuvanog grada iz vizantijskog perioda, zajedno s 18 drevnih grobnica u blizini Aleksandrije, početkom jula objavio je Egipatski odbor za turizam.
Egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta navelo je da novootkriveni grad, poznat kao Četvrti centar, obuhvata javne trgove, bazilikalnu crkvu i dvije kule stražare u zapadnoj egipatskoj pustinji, odnosno u oazi Dahla. Grad je nekada bio dio Vizantijskog carstva.
Arheolozi su istovremeno otkrili i 18 novih grobnica na lokalitetu Marina el-Alamein, oko 100 kilometara zapadno od Aleksandrije. Među njima je 11 grobnica uklesanih u stijenu, prosječne dubine osam metara, te sedam nadzemnih grobnica izgrađenih od krečnjaka. Time je ukupan broj istraženih grobnica na ovom lokalitetu povećan na 48.
Egipatske vlasti vjeruju da će ova otkrića dodatno ojačati turistički sektor, koji se u velikoj mjeri oslanja na bogato arheološko naslijeđe zemlje. Turizam je jedan od najvažnijih izvora deviznih prihoda za Egipat.
Prema riječima zvaničnika, novootkriveni grad pruža jedinstven uvid u svakodnevni život stanovnika iz vizantijskog perioda.
Grad je izgrađen prema pravilnoj uličnoj mreži, s glavnim saobraćajnicama koje se protežu u smjeru sjever–jug i presijecaju ih ulice u pravcu istok–zapad, izjavio je Hišam el Leiti, generalni sekretar Vrhovnog vijeća za antikvitete.
Bazilikalna crkva iz četvrtog stoljeća nalazi se u središtu grada, dok su kule stražare smještene na krajevima stambenih ulica, vjerovatno zbog sigurnosnih razloga.
Oaza Dahla, koja se nalazi u egipatskoj provinciji Nova dolina, već je na UNESCO-voj preliminarnoj listi svjetske baštine i korak je bliže punom upisu.
Istraživači su pronašli i snažno utvrđenu građevinu s debelim odbrambenim zidinama, kao i nizove kuća s prijemnim dvoranama i zasvođenim krovovima.
Među najznačajnijim građevinama nalazi se i objekt identificiran kao kuća Tisusa, crkvenog đakona, za koju arheolozi smatraju da je služila kao bogomolja prije izgradnje bazilike.
Tokom iskopavanja pronađene su peći za hljeb, kuhinje, kameni alati za mljevenje, dobro očuvani bronzani novčići s likovima vizantijskih careva, natpisima na latinskom jeziku i hrišćanskim simbolima.
Otkrivene su i velike količine zlatnika iz vremena rimskog cara Konstancija II, koji je vladao od 337. do 361. godine.
U gradu je pronađeno i oko 200 fragmenata keramike, poznatih kao ostraka, koji su vjerovatno služili kao materijal za pisanje. Na njima su sačuvani zapisi o poslovnim dogovorima i drugim aspektima svakodnevnog života.
Na lokalitetu Marina el-Alamein arheolozi su pronašli keramičke posude, lampe i druge vrijedne artefakte, uključujući granitni sarkofag sa skeletnim ostacima. U njegovoj blizini otkrivena je i gipsana statua sfinge.
Posmrtni ostaci pronađeni tokom istraživanja trenutno su na detaljnoj naučnoj analizi.