Evropa bi trebala izabrati svog potencijalnog pregovarača za mirovne razgovore s Rusijom oko pitanja Ukrajine, u trenutku kada je pregovarački tim američkog predsjednika Donalda Trampa zaokupljen iranskom krizom, ali se postavlja pitanje ko bi mogao preuzeti takav zadatak, piše u svojoj analizi briselski Politico.
Radi se o još jednom presudnom trenutku za Evropu, a nakon što je Washington najprije povukao finansijsku podršku Ukrajini, sada će možda Evropska unija morati preuzeti vođstvo u pregovorima.
Ostaje pitanje ko bi mogao dobiti ulogu potencijalnog pregovarača, dok je sugestija ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi tu ulogu mogao obaviti bivši njemački kancelar Gerhard Schröder odmah odbačena.
Tim povodom, šef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiha našalio se rekavši da bi Putin isto tako mogao predložiti glumce Stevena Seagala ili Gérarda Depardieua, koji su poznati po prijateljskom stavu prema Rusiji. Kako navodi Politico, ostaje, međutim, činjenica da su se i Kijev i Moskva složili da Evropa treba izabrati jednu osobu, a ne tim pregovarača.
Kaja Kallas kao očigledan, ali sporan kandidat
Očigledni kandidat je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, koja se dugo protivila direktnim pregovorima s Rusijom, ali je kasnije otvorila vrata za mogućnost imenovanja evropskog izaslanika, navodeći da će ministri spoljnih poslova kasnije ovog mjeseca razgovarati o tome. Čak se prošle sedmice stekao utisak da se ponudila za tu ulogu, rekavši novinarima da misli da bi mogla prozreti zamke koje Rusija postavlja, navodi u analizi Politico.
Troje diplomata iz EU upozorilo je, međutim, na snažan antiruski stav Kallasove zbog kojeg bi Putin odmah odbacio takav prijedlog.
"Ona je sebe, nažalost, isključila iz opcije da bude izabrana za tu ulogu", kazao je neimenovani visoki diplomata iz EU.
Spekulacije o Merkel, Stubbu i Draghiju
Intenzivno se, međutim, spekuliše o drugim imenima, među kojima su bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, finski predsjednik Alexander Stubb i bivši italijanski premijer Mario Draghi.
Merkel je na raspolaganju imala direktne kontakte i sa Volodimirom Zelenskijim, kao i sa Vladimirom Putinom, pa ipak, mnogi Evropljani vjeruju da su njeni neuspjeli posrednički napori u prošlosti dovoljni da je diskvalifikuju za ovu poziciju, navodi Politico.
Finski predsjednik Alexander Stubb ima iskustvo u posredovanju u svojoj zemlji, a ranije je izrazio interesovanje za ulogu evropskog posrednika, ali bi mu bila potrebna široka podrška EU, dok bi istovremeno članstvo njegove zemlje u NATO-u moglo umanjiti njegovu privlačnost za Moskvu.
Bivši italijanski premijer Mario Draghi je generalno uvažen u Evropi, a smatra se da nije previše oštar prema Kremlju, ali nije ni njegov simpatizer. Ipak, do sada javno nije bilo znakova da Draghi, koji je fokusiran na ekonomiju, želi ulogu evropskog pregovarača.
Traži se ime van struktura Evropske unije
Osobe upoznate sa razmišljanjem Kijeva tvrde da bi evropski izaslanik trebao imati snažnu podršku EU, ali da ne dolazi iz njenih redova, budući da je Putin duboko nepovjerljiv prema Uniji.
Zbog toga bi u obzir mogle doći ličnosti poput norveškog političara Espena Bartha Eidea, koji je stekao iskustvo na Bliskom istoku, ili čak šef indijske diplomatije, Subrahmanyam Jaishankar, koji je održavao odnose sa obje strane, navodi se u analizi.
Najveća prepreka za izbor potencijalnog pregovarača, ipak, nisu ni Putin ni Zelenskij, već to što Evropljani ne mogu da se dogovore između sebe oko tog pitanja, zaključuje Politico.