U italijanskom gradu Piacenza jučer je obilježen međunarodni Dan bijelih traka posvećen sjećanju na 3.176 nevino mučenih i ubijenih Prijedorčana kada su vlasti bosanskih Srba 31. maja 1992. godine izdali naredbu nesrpskom stanovništvu da na kuće i stanove okače bijele čaršafe, a da bijele trake nose oko ruku pri izlasku iz stanova.
Obilježavanju su prisustvovali predstavnici Mreže mladih Piacenza, predstavnici džemata Ilm Piacenza, konzul Arijana Džogović uime Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Milanu, Salvator Scafuto, predstavnik gradske vlasti Piacenza, Aleksandar Pigazzini, predstavnik sindikata, Roberto Lovattini, aktivista za mir.
Scafuto je u svom obraćanju između ostalog istakao da je bitno obilježavati dane sjećanja na žrtve rata i da se zlo koje se desilo ne smije ponoviti.
Pigazzini, predstavnik sindikata, rekao je da treba vjerovati u Evropu kao mogućnost da razni ljudi mogu živjeti zajedno i mirno i da su se Bosanci i Hercegovci od svog dolaska u Republiku Italiju dokazali da su pošteni i vrijedni ljudi.
Lovattini, aktivista za mir, poslao je poruku mira istakavši da ljudi moraju biti protiv rata, jer to nije solucija za bolji život.
Efendija Muamer Kozlić iz džemata Ilm Piacenza je poručio da ne smijemo nikad više dozvoliti da naše različitosti budu razlogom ubijanja i međusobnog sukoba, nego razlogom da se međusobno upoznamo i proširimo vidike u svijetu u kojem živimo.
Uime Generalnog konzulata BiH u Milanu obratila se konzulica Arijana Džogović, koja je zahvalila svim prisutnima koji su došli na obilježavanje međunarodnog Dana bijelih traka posvećenog sjećanju na nevino mučene i ubijene Prijedorčane. Posebnu zahvalnost uputila je predstavnicima italijanske vlasti u Piacenzi koji su dali odobrenje za održavanje skupa i omogućili da se oda spomen na ubijene 3.176 Prijedorčana, među kojima je 102 djece i 256 žena, odajući im spomen i njegujući kulturu sjećanja.
Džogović je istakla značaj i obavezu obilježavanja međunarodnog Dana bijelih traka koji doprinosi širenju istine o strašnim zločinima koji su se desili u Prijedoru u periodu rata od 1992. do 1995. godine. Istakla je da je Velid Softić najmlađa žrtva zločina i da je imao samo tri mjeseca kada je ubijen. Sa skupa je poslala poruke mira, dobra, ljubavi i međusobnog uvažavanja.
Skup je završen polaganjem 102 ruže u obliku kruga sa imenima i prezimenima u znak sjećanja i spomena na nevino ubijenu djecu Prijedora.
