Više od 100 ljekara preminulo je od infekcija koronavirusom u Italiji, dok se mnogi bore sa traumama nakon što su gledali kako im kolege umiru, piše Daily Mail.
Bolničko osoblje pita se “ko će biti sljedeći”, nakon što su ukupno 80 ljekara i 21 medicinska sestra umrli od koronavirusa. Među tom crnom brojkom su i dvije medicinske sestre koje su izvršile samoubistvo otkako je izbila epidemija.
U samo jednoj bolnici u Lombardiji, regionu najgore pogođenom epidemijom, zaraženo je ukupno 300 medicinskih radnika, a širom zemlje njih 12.000. Za ovako visoku stopu vjerovatno je kriv nedostatak zaštitne opreme na početku izbijanja epidemije, ukazuje Daily Mail.
„Pitamo jedni druge ko će biti sljedeći i to je, naravno, psihološki zahtjevno jer osim što smo kolege mi smo i prijatelji“, izjavio je za Sky News direktor infektologije u bolnici Spedali Sivili, profesor Francesco Castelli.
„Svi mi se brinemo da ćemo zarazi donijeti i u naše kuće. Kad sve to sastavimo – opterećenost, umor, iscrpljenost – to je prilično psihološki zahtjevno“, dodao je on.
Mnogi u Lombardiji umiru zbog toga što simptomi prolaze bez provjere, a telefonske konsultacije nisu dovoljne. Jednoj Italijanki, Silviji Bertulletti, bilo je potrebno 11 dana stalnog pozivanja da ubijedi ljekara da posjeti njenog 78-godišnjeg oca Alessandra koji je imao groznicu i kratak dah.
Kad je ljekar konačno došao u njenu kuću blizu Bergama bilo je prekasno. Čovjek je umro narednog dana, 10 minuta prije nego što su stigla kola Hitne pomoći, koja su pozvana satima ranije. Jedini lijek koji su mu savjetovali putem telefona da koristi bile su tablete protiv bolova i antibiotik širokog spektra.
Razgovori sa ljekarima, medicinskim sestrama i porodicama u Lombardiji ukazuju da njeno iskustvo nije jedino. Samo u Bergamu, prema nedavnoj studiji, stvaran broj smrti mogao bi biti više nego dvostruko veći od zvaničnog navoda 2.060, koji prati samo bolničke smrtne slučajeve.
Kako se borba za spašavanje života fokusirala na nabavku bolničkih respiratora, neki ljekari ukazuju da se manjak primarne zdravstvene zaštite pokazuje jednako skupim, jer ljekari ili ne mogu ili neće da idu u kućne posjete. To je u skladu sa svjetskom taktikom prelaska na dijeljenje medicinskih savjeta na daljinu.
