Kina je najavila potpisivanje sigurnosnog plana sa Solomonskim Otocima, prema kojem bi kineski ratni brodovi imali nesmetan pristup tom južnopacifičkom otočju, 2.000 kilometara sjeveroistočno od Australije. Plan, dogovoren u jeku rata u Ukrajini, dodatno je podignuo tenzije u tom neuralgičnom geostrateškom području, a kineske namjere posebno su zabrinule Washington. Evo šta sve znamo o planu prema kojem bi Kina kontrolirala otočje, a s vremenom i izgradila pomorsku bazu u susjedstvu Australije.
Prema sigurnosnom sporazumu Pekinga i solomonske prijestolnice Honiare, Kina bi mogla koristiti tu malu i siromašnu otočnu državu i članicu Commonwealtha za, kako stoji u dokumentima, 'zaštitu sigurnosti kineskog osoblja i velikih projekata'. Drugim riječima, Peking bi imao nesmetani pristup otoku za uspostavu vojnopomorskih baza u blizini Australije i Novog Zelanda, čvrstih saveznika Sjedinjenih Američkih Država. Vojni analitičari upozoravaju na to da bi Kina zauzimanjem Solomonskih Otoka zapravo dobila ogroman statični nosač aviona kojim bi kontrolirala južni dio Tihog okeana.
Plan, inače, precizira da Honiara može zatražiti od Pekinga slanje kineske policije i oružanih snaga te drugih tijela za provedbu zakona na otočju, ali i pristajanje kineskih ratnih brodova radi nadopune zaliha. Nacrt plana također omogućuje Kini da ima konačnu riječ o svim javnim informacijama objavljenim o novom paktu.
Vjeruje se da je curenje informacija o paktu dio širih sigurnosno-policijskih aranžmana dogovorenih nakon što su prošlog studenog izbili protuvladini prosvjedi i napadnuta je zajednica kineskih trgovaca koji se otprije nalaze na Solomonskim Otocima.
Australija i Novi Zeland kao američki saveznici već decenijama doživljavaju Solomonske Otoke kao svoju zadnju liniju odbrane pred Kinom pa solomonsko-kineski sigurnosni pakt predstavlja prijetnju njihovom položaju u regiji. Zbog rastućeg kineskog utjecaja na otočju posebno je zabrinut Washington te predviđa da bi izgradnja kineske vojne baze dopuštala Pekingu projiciranje moći znatno dalje od istočne Azije.
Australski premijer Scott Morrison rekao je da su Australija i Novi Zeland dio pacifičke porodice i da su imali historiju pružanja sigurnosne podrške i odgovora na krize.
The draft security cooperation agreement between China and Solomon Islands has been linked on social media and raises a lot of questions (and concerns). (photos of agreement in this and below tweet) 1/6 pic.twitter.com/nnpnJJQC7r
— Dr Anna Powles (@AnnaPowles) March 24, 2022
'Ima i onih koji se možda žele pretvarati da utječu i možda žele dobiti neku vrstu vlasti u regiji i mi smo jako svjesni toga', rekao je premijer. Morrisonov prethodnik Kevin Rudd smatra da je predloženi pakt 'jedan od najznačajnijih sigurnosnih događaja koje smo vidjeli u desetljećima i koji je suprotan interesima nacionalne sigurnosti Australije'.
Australski ministar odbrane Peter Dutton rekao je da bi svaki potez za uspostavljanje kineske vojne baze na Solomonskim Otocima bio zabrinjavajući, a Novi Zeland najavio je pokretanje sigurnosnog pitanja sa Solomonskim Otocima i Kinom. Peking je pak preko glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbina pozvao relevantne strane da na sigurnosni pakt gledaju 'objektivno i smireno te da ga ne tumače pretjerano'.
Vlada Solomonskih Otoka ustvrdila je da sigurnosni aranžman s Kinom 'proširuje partnerstvo potrebno za poboljšanje kvaliteta života naših ljudi i rješavanje blagih i čvrstih sigurnosnih prijetnji s kojima se zemlja suočava'. U Honiari tvrde i da sigurnosni plan s Australijom, potpisan 2017., neće biti pogođen novim aranžmanom s Pekingom, premda je u to teško povjerovati.
Solomonski Otoci su, naime, 2019. uspostavili diplomatske odnose nakon što su prekinuli veze s Tajvanom. Toj odluci su se žestoko usprotivili pojedini tamošnji političari tvrdeći da bi sporazumom mogli biti ugroženi vladavina prava, zemljišna prava i lokalna kulturna baština. U međuvremenu su izbili nasilni protuvladini prosvjedi potaknuti nezaposlenošću lokalnog stanovništva, a u nemirima je najviše stradala opljačkana i zapaljena kineska četvrt u Honiari.
Zbog uspostave mira na otoke je hitno upućeno dvjestotinjak mirovnjaka iz Australije, Novog Zelanda, Fidžija i Papue Nove Gvineje, ali se solomonski premijer Manasseh Sogavare održao na vlasti. U međuvremenu je premijer naklonjen Kini pozvao u pomoć Peking te su na otočje poslani kineski policijski instruktori i donirana je oprema za obuzdavanje nemira.
Zabrinuti Washington ove sedmice poslao je u Australiju komandanta američkih marinaca, generala Davida Bergera, a on je u Canberri ukazao na potencijalne dugoročne posljedice kineskog širenja utjecaja u regiji. Berger se tom prilikom nije posebno osvrtao na najave o iznajmljivanju luke u australskom Darwinu kineskim ulagačima, premda je u tom gradu od 2012. smještena rotacijska baza američkih marinaca. Tek je rekao da nije zabrinut zbog kinesko-solomonske suradnje ako ona ne zabrinjava Australiju.
Sjedinjene Američke Države također su najavile mogućnost otvaranja ambasade na Solomonskim Otocima, što je među analitičarima protumačeno kao pokušaj nadziranja situacije iz neposredne blizine, no pojedini izvori u State Departmentu ističu da to neće biti moguće realizirati preko noći. Australija je u Honiaru uputila svojeg ministra za pacifička pitanja Zeda Seselju kako bi odgovorio Sogavarea od sporazuma s Kinom. Hoće li Sogavare popusti pred australskim uvjeravanjima, pokazat će vrijeme.
