Mladi Evropljani sve teže dolaze do finansijske sigurnosti, ali najnoviji podaci Evropske centralne banke pokazuju da među državama postoje ogromne razlike.
Dok medijalno neto bogatstvo osoba od 16 do 34 godine u eurozoni iznosi 24.600 eura, na Malti dostiže čak 257.500 eura, dok u Finskoj iznosi svega 5.700 eura.
Visoke kirije, skupe nekretnine i rastući troškovi života otežavaju mladima da štede, ulažu ili kupe prvi stan. Ipak, u nekim zemljama bolja primanja, dostupnije stanovanje ili snažna porodična podrška omogućavaju mladima da ranije steknu značajniju imovinu.
Prema istraživanju Evropske centralne banke o finansijama i potrošnji domaćinstava (Household Finance and Consumption Survey – HFCS), objavljenom sredinom 2026. godine, medijalno neto bogatstvo mladih od 16 do 34 godine u eurozoni iznosi 24.600 eura.
To je samo 18 posto ukupnog medijalnog neto bogatstva svih starosnih grupa, koje iznosi 140.100 eura.
Neto bogatstvo predstavlja vrijednost ukupne imovine, uključujući nekretnine, štednju i finansijsku imovinu, umanjenu za dugove. Medijalna vrijednost znači da polovina posmatrane grupe ima više, a polovina manje od tog iznosa.
Malta ubjedljivo prednjači
Razlike među državama su ogromne. Među 22 evropske zemlje za koje postoje podaci, medijalno neto bogatstvo mladih kreće se od samo 5.700 eura u Finskoj do čak 257.500 eura na Malti.
Profesor Fabijan Pfefer sa Univerziteta LMU u Minhenu upozorava da bogatstvo mladih ne treba posmatrati samo kao rezultat njihovog rada i štednje.
„Kada kod mladih domaćinstava vidimo veliku imovinu, treba biti oprezan i ne tumačiti je samo kao rezultat individualne štedljivosti“, rekao je Pfefer.
Malta je najveći evropski izuzetak. Osim nje, medijalno neto bogatstvo mladih iznad 100.000 eura bilježi samo Luksemburg, gdje iznosi 135.000 eura.
Belgija je treća na listi sa oko 97.200 eura.
Zanimljiv primjer je Hrvatska, gdje medijalno neto bogatstvo mladih iznosi 82.000 eura. To je iznenađujuće visok iznos s obzirom na to da je Hrvatska znatno niže rangirana po prosječnim zaradama.
Visoko bogatstvo mladih bilježe i:
Slovačka – 74.600 eura;
Estonija – 62.200 eura;
Češka – 59.900 eura;
Litvanija – 59.600 eura.
Italijani najbogatiji među velikim ekonomijama
Među četiri najveće ekonomije Evropske unije, najimućniji mladi su u Italiji.
Medijalno neto bogatstvo osoba od 16 do 34 godine tamo iznosi 53.500 eura.
To je znatno više nego u:
Francuskoj – 27.700 eura;
Španiji – 23.700 eura;
Njemačkoj – 17.600 eura.
Prema ovom pokazatelju, mladi Italijani imaju čak tri puta veće bogatstvo od svojih vršnjaka u Njemačkoj.
Ko je na dnu liste?
Najniže medijalno neto bogatstvo mladih ima Finska – samo 5.700 eura.
Slijede Grčka – 9.900 eura; Austrija – 13.400 eura; Latvija – 16.900 eura; Njemačka – 17.600 eura.
U Irskoj medijalno neto bogatstvo mladih iznosi 23.900 eura, u Portugalu 36.200 eura, Mađarskoj 36.300 eura, a u Nizozemskoj 40.900 eura.
Porodična imovina često pravi najveću razliku
Stručnjaci navode da bogatstvo mladih često manje govori o tome koliko su već zaradili, a više o okruženju iz kojeg dolaze.
Ključni faktori su dostupnost stanovanja, mogućnost dobijanja kredita, pomoć porodice, nasljedstvo, pokloni i nivo zaduženosti.
„U tom uzrastu visoko privatno bogatstvo nije samo priča o individualnom uspjehu. To je i porodična i institucionalna priča“, rekao je Pfefer.
Kupovina prve nekretnine često je trenutak kada mladi prelaze iz skromne štednje u kategoriju stvarnih vlasnika imovine. Međutim, to često ne zavisi samo od discipline i finansijskog planiranja.
Potrebni su stabilni prihodi, pristup kreditima, prihvatljive cijene nekretnina, ali često i pomoć roditelja.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da se nejednakost u bogatstvu ne pojavljuje tek kasnije u životu, kroz nasljedstvo, već mnogo ranije – kada mladi počinju studirati, raditi, osnivati porodice ili kupovati stan.
Podaci Evropske centralne banke zato ne pokazuju samo gdje mladi danas imaju najviše novca, već i kako se ekonomske razlike u Evropi stvaraju mnogo prije nego što ljudi dostignu vrhunac svoje karijere.