U Njemačkoj su jutros otvorena birališta na kojima građani biraju 20. saziv Bundestaga, a u saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg-Zapadno Pomorje biraju se i pokrajinski parlamenti.
Na izborima pravo glasa ima oko 60.4 miliona Nijemaca, što je gotovo milion birača manje nego prije četiri godine, na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. Oko 2.8 miliona ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.
Njemačka je podijeljena na 299 izbornih jedinica, od čega ih je najviše u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (64), a najmanje u saveznoj pokrajini-gradu Bremenu (2).
Izlaznost birača u padu
Ove godine se zbog pandemijskih uvjeta očekuje i rekordan broj glasača koji su svoj glas predali pismenim putem. Njihov broj je u stalnom porastu posljednjih godina, a na izborima 2017. je pismenim putem glasalo 28.6 posto birača.
Dvadeseti saziv Bundestaga bi mogao biti i najveći do sada. Broj zastupnika je također u stalnom porastu, a u aktualnom sazivu iznosi 709. Minimalno u Bundestagu može biti 598 zastupnika, ali njihov broj raste zahvaljujući kompliciranom izbornom sistemu i tzv. višak mandata nastaje kada u izbornoj jedinici kandidat stranke dobije više direktnih glasova nego stranka kojoj pripada.
Izlaznost birača je od osamdesetih godina, kada je bila gotovo 90 posto, u konstantnom padu. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. ona je iznosila 76.2 posto. Prvi podaci o izlaznosti bit će objavljeni nešto iza 15 sati.
Prve procjene na temelju izlaznih anketa bit će objavljene odmah po zatvaranju birališta u 18 sati. Rezultati na temelju prebrojanih glasova će stizati tokom večeri, a prvi nepotpuni službeni rezultati se očekuju oko ponoći.
Odmah nakon centralne informativne emisije javnog servisa ARD u 20 sati se održava i tradicionalna TV rasprava na kojoj sudjeluju predstavnici svih stranaka zastupljenih u Bundestagu. Tokom ove rasprave često se postavljaju temelji i za buduće koalicijske pregovore.
Problemi oko formiranja koalicije
Očekuje se da će nakon ovih izbora formiranje koalicije biti izuzetno teško. Bez obzira na to koja od stranaka osvoji najviše glasova, bit će najvjerojatnije potrebna koalicija triju stranaka. Trenutno su u opciji koalicije stranaka Zeleni i FDP (liberali) ili s Unijom ili s SPD-om na čelu.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja instituta Allensbach za dnevnik FAZ, Unija CDU/CSU s kancelarskim kandidatom Arminom Laschetom je smanjila vodstvo SPD-a socijaldemokratskog kandidata Olafa Scholza na samo jedan posto.
Prema većini ispitivanja, SPD može očekivati podršku između 25 i 27 posto glasača, dok bi Uniju biralo između 22 i 25 posto. Na trećem mjestu se nalazi stranka Zeleni s 15-17 posto, iza koje slijede AfD i FDP s po 11 posto glasova. Stranka Ljevica može očekivati između šest i sedam posto.
