Profesor Florian Kramer je virolog koji sa svojim timom istražuje mogućnosti liječenja korona virusa na Univerzitetu Icahn u New Yorku. Za Deutsche Welle objašnjava koje terapije već djeluju i koliko dugo moramo ostati kod kuće.
Kramer je profesor vakcinologije na odjelu za mikrobiologiju Icahn škole medicine, koja se nalazi u okviru Mount Sinai bolnice u New Yorku. Njegov naučni rad je fokusiran na pronalaženje univerzalne vakcine za sezonsku gripu, prenosi DW.
Političari na vlasti širom svijeta tvrdili su na početku pandemije da je koronavirus isto što i sezonska gripa. Šta znamo o ovom virusu i koliko se razlikuje od sezonske gripe?
Prije svega, trebalo bi da slušamo naučnike, a ne političare. Sa molekularnog stanovišta, ovaj virus se potpuno razlikuje od sezonske gripe. Kad je objavljen genetski materijal virusa, svi u naučnoj zajednici su znali o čemu se radi. Najdrastičnija razlika je u tome što u populaciji apsolutno nema imuniteta, a nema ni lijekova ni vakcina i zato se on širi veoma lako. Situacija je samim tim daleko opasnija.
Smatra se da ovaj virus potječe sa pijace u Wuhanu. Zar nije bilo moguće spriječiti širenje virusa?
U Wuhanu su zabilježeni slučajevi zaraze koji nisu bili povezani sa tom pijacom. Ovdje se radi o virusu koji vjerovatno dolazi od slijepog miša, ali ljudi mogu doći u kontakt sa njima i u Evropi. Mislim da je pogrešno reći da je to zbog prehrambenih navika u Kini. Treba imati na umu da je pandemija svinjske gripe došla sa farme svinja u Mexicu, a to je životinja koja dolazi u blizak kontakt sa ljudima na Zapadu. Dakle, još nije zvanično dokazano da je koronavirus došao sa te pijace, ovo treba detaljno istražiti.
Genetski materijal ovog virusa nazvanog SARS-CoV-2 je čak 70 posto isti kao SARS iz 2003. godine. Nauka je imala 17 godina da radi na razvijanju lijekova i vakcina, ali nas je ova pandemija ipak iznenadila. Kako je to moguće?
Ova dva virusa jesu usko povezana, ali nije istina da se nauka nije bavila SARS-om. Nakon epidemije SARS-a iz 2003. i nakon epidemije MERS virusa sa Bliskog Istoka, radilo se na pronalasku vakcine i lijekova. Dosta smo naučili iz testiranja na životinjama. To je razlog što vakcinu možemo imati za jednu, a ne deset godina. Međutim, nakon što je širenje oba virusa bilo pod kontrolom, više nije bilo finansiranja i političke volje za nastavak istraživanja. Ovo je rijedak slučaj u historiji gdje imamo dovoljno finansijskih sredstava za razvoj vakcine za određenu bolest.
Koliko je realno da ćemo uskoro imati vakcinu?
Veoma je realistično, jer vakcina nije u fazi istraživanju, već u kliničkim ispitivanjima. Klinička ispitivanja su dugotrajna i imaju nekoliko faza, jer vakcina mora biti sigurna prije nego što se vakciniše veliki broj ljudi. S obzirom na to da se oko 40 kompanija bavi pronalaskom, ne mislim da će razvoj vakcine biti problem. Međutim, to je proces koji traje oko petnaestak godina, a sada treba da je završimo za nekoliko mjeseci, što predstavlja izazov i zahtijeva strpljenje.
Broj zaraženih u svijetu i dalje raste. Da li je moguće potpuno zaustaviti virus socijalnim distanciranjem i samoizolacijom?
Širenje virusa se više ne može u potpunosti zaustaviti i nije ga bilo moguće zaustaviti ni krajem februara. Ipak, zalažemo se za ove mjere, jer moramo da poravnamo epidemiološku krivu o kojoj svi govore. Ako se virus nekontrolirano širi, dobija se veliki broj teško oboljelih u kratkom roku koji preplavljuju zdravstveni sistem, a time bi i stopa smrtnosti bila veća. Sada se radi na tome da se ublaži šteta koju će virus nanijeti. Do tada je moguće da će se veliki procent populacije zaraziti, a dalje širenje uspjet ćemo zaustaviti kad vakcina bude gotova.
Samoizolacija je vrlo neprijatna za mnoge ljude. Koliko dugo mislite da ćemo morati živjeti ovako izolirani jedni od drugih?
Mislim da će se ova situacija nastaviti bar do sredine ili kraja maja i tada će možda biti moguće da se društvene aktivnosti do određene mjere vrate u normalu. Ali može da se desi da negdje ponovo izbije epidemija i onda ponovo moramo da se vratimo na ovakav režim života. Moramo očekivati da će se talasi pandemije ponovo pojaviti i tokom ljeta, jeseni i zime, stoga se moramo naviknuti na ovakvu situaciju sigurno do kraja 2020. godine.
U Njemačkoj je započeto testiranje pacijenata koji su se oporavili od infekcije koronom, kako bi utvrdili razvoj antitijela u organizmu i stvaranje imuniteta. Na koji način su ova antitijela sada korisna u liječenju?
Moj tim je također objavio studiju o tome ovdje u Americi. Rezultati istraživanja antitijela pacijenata koji su se oporavili su važni, jer time pokušavamo najprije otkriti koliko je virus prisutan u populaciji. Zatim identificiramo ljude koji imaju jak imunitet, jer od njih možemo tražiti da doniraju krv. Iz njihove krvi se uzima plazma, koja se može koristiti za liječenje teških slučajeva, što je učinjeno u Kini, a vjerujem i u Italiji. Mi smo ovom metodom liječili i prvog pacijenta u našoj bolnici. Važno je napomenuti da oporavljeni pacijenti postaju imuni na ponovnu infekciju, što znači da mogu bez rizika po sebe i druge da se vrate na posao.
Dakle, već imate dokaz da pacijenti nakon infekcije postaju imuni na ovaj virus?
Vidimo da se pojavljuju snažna antitijela koja neutraliziraju virus, dakle imunološki sistem ovih pacijenata reagira jako dobro. Međutim, ne postoje dugoročne studije koje bi utvrdile da li su ti oporavljeni pacijenti sada zauvijek zaštićeni. Ali, znamo sa sigurnošću da ljudi postaju imuni jedno vrijeme i ne mogu se lako ponovo inficirati ovim virusom. Čak iako se desi da se ponovo zaraze, to će biti daleko blaži oblik bolesti. Dakle, može se reći kada se oporavite, da ste sigurni duže vrijeme.
Koliko je izvjesno da u skorije vreme saznamo da li ovaj tretman djeluje na širu populaciju?
Trenutno nemamo takozvane kontrolne grupe, u kojima jedan dio pacijenata prima, a drugi ne prima ovu terapiju, zato ne možemo znati efekt za širu populaciju. Kineski naučnici su u Wuhanu liječili pet pacijenata antitijelima oporavljenih pacijenata i svi su se lijepo oporavili nakon tretmana. Ovo nam zaista ulijeva dozu samopouzdanja.
Vaš rad je inače posvećen pronalasku univerzalne vakcine protiv svih oblika sezonske gripe. Kako je ova pandemija utjecala na Vaš rad?
Od januara, kada je objavljena genetska sekvenca ovog virusa, moj rad u laboratoriji je potpuno preusmjeren. Naš Univerzitet sada dozvoljava samo istraživanja koronavirusa.
