U La Mancheu, manje od dva sata vožnje ribarskim brodom od Dovera, neka od najsnažnijih „oružja“ u ruskom ratu protiv Ukrajine prolaze gotovo neprimijećeno.
Maglovitog februarskog jutra, na pola puta između Britanije i Francuske, posmatramo tankere koji prevoze rusku naftu vrijednu oko 100 miliona dolara (74,1 milion funti), uprkos zapadnim sankcijama, embargu i ograničenjima cijena, piše Sky news čija je ekipa pratila brodove.
Svakog mjeseca kroz Kanal prođu desetine takvih brodova – dio tzv. „flote iz sjene“, koja broji i do 800 plovila i koja omogućava da prihodi od nafte, ključni za finansiranje rata u Ukrajini, i dalje pristižu.
Iako je britanska vlada ove sedmice uvela nove sankcije ruskoj trgovini naftom, ono što se može vidjeti na terenu pokazuje da „flota iz sjene“ djeluje gotovo nekažnjeno, pred očima saveznika Kijeva.
Ruski tankeri – „rutinska pojava“
Kapetan našeg broda, Matt Coker, inače vodi ribolovne ture, ali ovog puta pratimo tri tankera iz „flote iz sjene“ koji prevoze naftu iz ruskih baltičkih luka, piše Sky news.
„Kada vidite te ruske brodove i tankere, to je postalo uobičajeno. Iskreno, gotovo da niko ne obraća pažnju“, kaže on.
Tankere Rigel, Hyperion i Kousai pratili smo od Finskog zaliva, gdje su ukrcali naftu, do najužeg dijela Doverskog moreuza.
Rigel, tanker klase Suezmax, dug je više od 270 metara i može prevesti milion barela nafte. Teret ukrcan u Primorsku vrijedi oko 55 miliona dolara. Plovi pod zastavom Kameruna, u vlasništvu je kompanije sa Sejšela i nalazi se pod sankcijama EU, Velike Britanije i Kanade.
To mu onemogućava pristup lukama zemalja koje su uvele sankcije, ali ne sprječava plovidbu prema Port Saidu, na ulazu u Suecki kanal. Većina ruske nafte nakon invazije završava u Kini i Indiji, po sniženim cijenama.
Hyperion, koji je pod sankcijama Velike Britanije, EU i SAD-a, plovi pod ruskom zastavom. Nedavno je promijenio zastavu – što je česta praksa u „floti iz sjene“ – kako bi izbjegao nadzor. Vlasništvo je često netransparentno, a osiguranje nejasno, što predstavlja ozbiljan rizik jer su mnoga plovila stara i loše održavana.
SAD su zaplijenile više tankera povezanih s Venezuelom, dok su francuske snage prošlog mjeseca zaplijenile jedno plovilo na Mediteranu. U Velikoj Britaniji, intervencije su se zasad uglavnom odnosile na provjeru osiguranja.
Dok prolazi treći tanker, Kousai, obalska straža putem radija traži dokaz o osiguranju i daje rok od 24 sata da dokumentacija bude dostavljena. Brod ubrzo nestaje na horizontu.
Odgovor na sankcije
Sankcije su smanjile vrijednost ruske nafte, ali ne i količinu koja se izvozi. „Flota iz sjene“ nastala je kao tržišni odgovor na ograničenja – Rusija se oslonila na starija, često nejasno registrovana plovila kako bi nastavila izvoz.
Prema podacima analitičara, više od 60% ruske sirove nafte izvozi se preko ove mreže. Tokom puta često se obavlja više pretovara s broda na brod kako bi se prikrilo porijeklo nafte.
Ipak, cijena ruske nafte znatno je pala. U odnosu na 2021. godinu, razlika u cijeni između ruske nafte Urals i sjevernomorske Brent sada iznosi oko 27 dolara po barelu. To je smanjilo ruske prihode od nafte za oko 25% na godišnjem nivou, a u januaru i do 50%.
Moguća eskalacija?
Pod pritiskom, evropske zemlje razmatraju oštrije mjere. Prema pomorskom pravu, brodovi imaju pravo na „nevin prolaz“ ako plove pod legitimnom zastavom, što ograničava mogućnost zapljene.
Stručnjaci upozoravaju da bi strožiji potezi, posebno u Sjevernoj Evropi, mogli dovesti do ozbiljne pomorske konfrontacije.
Britansko ministarstvo odbrane saopćilo je da je od više od 600 plovila zatražilo dokumentaciju o osiguranju i da je suzbijanje „flote iz sjene“ prioritet.