Pravobranilaštvo BiH, institucija koja pred sudovima štiti interese države Bosne i Hercegovine i zastupa njene institucije sama ne posluje u skladu sa propisima. To pokazuje izvještaj Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskom poslovanju Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, u kojem su revizori utvrdili niz nepravilnosti .
Od nezakonito isplaćenih stimulacija zaposlenima, preko višegodišnjeg angažovanja radnika putem ugovora o djelu za redovne poslove, do nedovoljno pouzdane evidencije potraživanja vrijednih više od 12 miliona maraka.
Pravobranilaštvom BiH od 2023. godine rukovode Jelena Cvijetić, trenutna pravobraniteljica BiH, te njene zamjenice Magdalena Papić i Almina Pilav koje se na poziciji pravobraniteljice rotiraju svakih osam mjeseci.
Vraćali razliku stimulacija
Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na isplatu stimulacija zaposlenima. Pravobranilaštvo je tokom 2025. godine
isplatilo bruto stimulacije u ukupnom iznosu od 14.723 KM.
Stimulacije su isplaćene za 16 zaposlenih na osnovu pojedinačnih rješenja pravobranioca. Kao obrazloženje za isplatu stimulacija u rješenjima je navedeno povećanje obima poslova u odnosu na redovan opis poslova, zamjena osoba na bolovanju te odgovorno, profesionalno i blagovremeno obavljanje poslova
Zakon izričito kaže da te nagrade ne smiju preći 2,5 posto od ukupnog budžeta za plate. Oni su taj limit svjesno probili i isplatili sebi 3,6 posto.
Kada su revizori u toku kontrole to otkrili i stavili u nacrt izvještaja, nastala je panika, pa su zaposleni tokom 2026. godine morali hitno vraćati ukupno 4.595 KM nazad u državnu kasu kako bi izbjegli još goru revizorsku ocjenu.
Drugim riječima, sredstva nisu vraćena prije nego što je revizija utvrdila nepravilnost, već tek nakon što je na nju ukazano.
Revizori su utvrdili nepravilnosti i kod troškova reprezentacije. Iako je za reprezentaciju tokom godine potrošeno 6.951 KM, što je ispod dozvoljenog limita, u brojnim slučajevima uz račune nisu navedeni konkretni razlozi održavanja sastanaka, već samo općenite formulacije poput 'radni sastanak s predstavnicima drugih institucija'.
To u praksi znači da je bilo ko od tri pravobraniteljice mogao odvesti porodicu ili prijatelje na ručak i prepisati to na račun države, jer nema nikakve kontrole.
Problematična evidencija milionskih potraživanja
Zbog toga revizori u izvještaju upozoravaju da nije moguće u potpunosti utvrditi opravdanost pojedinih troškova i traže detaljnije dokumentovanje korištenja javnog novca.
Posebno ozbiljni nalazi odnose se na evidenciju i naplatu potraživanja. Prema podacima iz informacionog sistema ISEP, Pravobranilaštvo vodi potraživanja u ukupnom iznosu od 12,27 miliona KM, ali revizori upozoravaju da sistem nije dovoljno pouzdan, da nisu popisana sva potraživanja te da ona nisu adekvatno prikazana u finansijskim izvještajima.
Istovremeno, naplaćeno je svega 26 posto ukupnih potraživanja. Revizori navode da se dugovanja često naplaćuju u ratama, uz saglasnost Pravobranilaštva, što produžava postupke naplate, dok još nije uspostavljen odgovarajući sistem praćenja naplate glavnog duga u saradnji s institucijama koje Pravobranilaštvo zastupa.
Revizija je utvrdila i da se godinama nastavlja praksa angažovanja osoba putem ugovora o djelu za poslove koji predstavljaju redovne i sistematizovane poslove institucije.
Tokom 2025. godine po tom osnovu isplaćeno je više od 40.000 KM, a cijele godine bili su angažovani kurir-vozač, informatičar i osobe koje su obavljale finansijske poslove. Revizori podsjećaju da ugovor o djelu može biti zaključen samo za konkretan posao ograničenog trajanja, a ne za poslove koji imaju kontinuitet ili predstavljaju redovna radna mjesta.
Da takva praksa nosi i pravne posljedice potvrđuju sudski sporovi koje je Pravobranilaštvo BiH već izgubilo.
U jednom slučaju Sud BiH je pravosnažno utvrdio da je jedna osoba koja je od augusta 2019. do oktobra 2023. godine bila angažovana putem ugovora o djelu zapravo bila u faktičkom radnom odnosu.
Sud BiH je naložio Pravobranilaštvu BiH da za taj period uplati pripadajuće poreze i doprinose. Revizori napominju da tužiteljica nije tražila zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, već priznavanje prava koja proizlaze iz faktičkog radnog odnosa.
U drugom slučaju Sud BiH potvrdio je presudu prema kojoj Pravobranilaštvo mora isplatiti 3.600 KM osobi kojoj je jednostrano raskinut ugovor o djelu, zajedno s pripadajućim doprinosima i porezima.
Osim toga, protiv Pravobranilaštva se vodi još jedan sudski spor u kojem zaposleni traže naknadu zbog toga što su duži period obavljali poslove pomoćnika pravobranioca, odnosno radili poslove nepopunjenih sistematizovanih radnih mjesta.
Kršili i Zakon o javnim nabavkama
Revizori su utvrdili propuste i u oblasti javnih nabavki.
Pravobranilaštvo tokom godine nije izvještavalo Agenciju za javne nabavke BiH o realizaciji zaključenih ugovora i okvirnih sporazuma, iako je to zakonska obaveza.
Također, ugovor o zakupu parking prostora vrijedan 9.600 KM zaključen je bez donošenja propisane odluke o izuzeću i bez objavljivanja izvještaja o dodjeli ugovora.
Umjesto da to transparentno objave na državnom portalu i donesu zvaničnu odluku o izuzeću, oni su ugovor sakrili od Agencije za javne nabavke, prekršivši zakon.
Problemi su utvrđeni i u informacionom sistemu ISEP, koji služi za evidenciju prihoda i potraživanja. Revizori navode da pojedini izvještaji generisani iz sistema daju različite podatke te da Pravobranilaštvo još nije napravilo sveobuhvatnu analizu njegovih nedostataka, što povećava rizik od netačnih evidencija.
Na nacrt izvještaja Pravobranilaštvo je dostavilo primjedbe i osporilo dio revizorskih nalaza, posebno onih koji se odnose na potraživanja i način njihovog evidentiranja. Međutim, Ured za reviziju većinu tih primjedbi nije prihvatio, ocijenivši da nisu dostavljeni novi dokazi koji bi mogli promijeniti nalaze i preporuke iz konačnog izvještaja.