Na Sveučilištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rimu upriličena je promocija knjige "Dayton 1995. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog haosa" (La fine della guerra in Bosnia ed Erzegovina, l'inizio del un nuovo caos), u izdanju nakladničke kuće INFINITO.
Promocija je organizirana u suradnji s Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine u Republici Italiji, Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom redu i počasnim konzulatom Bosne i Hercegovine u Genovi, javlja KTA.
Daytonski mirovni Sporazum predstavlja trajni pečat kolektivnog sjećanja svjedoka bosanskohercegovačke povijesti, Sporazum koji je dugogodišnjim intenziviranjem diplomatsko-političkih aktivnosti u konačnici rezultirao uspostavljanjem trajnog mira na području Bosne i Hercegovine.
Radi se o Zborniku radova dvadeset i šest autora, svjedoka vremena bosanskohercegovačke suvremene povijesti.
Nakon uvodnih riječi, obraćanja veleposlanika Bosne i Hercegovine u Republici Italiji Slavka Matanovića, nazočnima su se obratili i rektor Sveučilišta LUMS-a prof. dr. Francesco Bonini, Igor Žontar, veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom redu, te sami promotori knjige prof. dr. Silvio Ziliotto, ujedno i urednik prvog izdanja, i prof. dr. Franjo Topić.
U svom je izlaganju i obraćanju nazočnima dr. Silvio ukazao na potrebu kontinuiranog promišljanja o vrijednosti i ishodu potpisivanja Sporazuma, ali i permanentnu potrebu i važnost kolektivnog sjećanja kao trajnog pečata povijesne stvarnosti Bosne i Hercegovine. Također je istaknuo značaj dobrih povijesnih, trgovinskih i humanitarnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, te važnost ponovne potrebe govora o Bosni i Hercegovini kao zemlji čiji je jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva integracija u zajednicu europskih naroda.
Dr. Topić u svom je izlaganju pod naslovom "Tri svijeta, a jedno mjesto ekumenizma i dijaloga" govorio o ulozi Bosne i Hercegovine i Katoličke crkve u unapređenju univerzalne ideje zajedništva, a osobito u kontekstu ekumenizma i međureligijskog dijaloga.
- Propadne li ideja ekumenizma i dijaloga na primjeru Bosne i Hercegovine, upitna je i ideja Europske Unije kao zajednice naroda - rekao je prof. Topić.
Također je još jednom naglašena velika ljubav i skrb koju je prema Bosni i Hercegovini iskazao sveti papa Ivan Pavao II. koji je tijekom svog pontifikata, osobito u razdoblju rata u Bosni i Hercegovini, u svojim osobnim govorima Bosnu i Hercegovinu u javnosti spomenuo čak 263 puta.
Istaknuto je i kako naklonost prema Bosni i Hercegovini iskazuje i Sveti Otac papa Franjo, o čemu zorno svjedoči i njegov prvi apostolski pohod Bosni i Hercegovini.
