Gotovo svi od 83 ruska regiona suočavaju se s nestašicom benzina ili poremećajima u snabdijevanju, pokazuje analiza CNN-a. Mnoge benzinske pumpe već su uvele ograničenja u prodaji goriva, dok ruska vlada pokušava odgovoriti na žestoku kampanju ukrajinskih napada dronovima usmjerenih na rafinerije.
Kriza s gorivom, koja je prvo eskalirala na Krimu pod ruskom okupacijom i dovela do proglašenja vanrednog stanja te potpune zabrane prodaje goriva građanima 21. juna, sada se širi kroz svih 11 vremenskih zona Rusije.
CNN je analizirao službena saopćenja regionalnih gradonačelnika i guvernera, kao i izvještaje nacionalnih i lokalnih medija, te utvrdio da je više od 50 međunarodno priznatih ruskih regija službeno prijavilo probleme sa snabdijevanjem, dok postoje neslužbeni izvještaji o poremećajima u gotovo svim ostalim regijama. Najmanje tri regije, uključujući Irkutsk i Zabajkalski kraj na istoku Rusije, proglasile su „stanje pojačane pripravnosti“, što je jedan stepen ispod vanrednog stanja.
„Trenutno bilježimo određene nestašice, ali one nisu kritične“, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u dugom intervjuu za državnu televiziju u nedjelju, u okviru, kako se čini, na brzinu organizovane medijske kampanje s ciljem uvjeravanja građana da je situacija pod kontrolom.
Manje umirujuća bila je njegova izjava da je najhitniji zadatak „brzo i značajno povećati proizvodnju sistema protivzračne odbrane“, što jasno ukazuje na rastuću ranjivost Rusije na ukrajinske napade.
Ovo nije prvi put da se Rusija suočava s velikim nestašicama goriva. Prošlog augusta povećan broj ukrajinskih napada pogodio je snabdijevanje u više regija, ali stručnjaci smatraju da je sadašnja situacija znatno ozbiljnija.
„Ključna razlika je obim i upornost napada“, rekao je Sumit Ritolia, vodeći analitičar za preradu nafte u kompaniji Kpler.
Dodatni problem predstavljaju i popravke rafinerija koje su još u toku nakon prošlogodišnjih napada.
Ritolia procjenjuje da je proizvodnja benzina u Rusiji trenutno oko 20 posto ispod domaće potražnje zbog ukrajinskih udara, dok je prerada sirove nafte pala na najniži nivo u posljednjih nekoliko godina.
„U ovoj utrci između onih koji popravljaju i onih koji napadaju ravnoteža se mijenja“, rekao je Sergej Vakulenko, bivši dugogodišnji stručnjak u ruskoj naftnoj industriji i danas saradnik berlinskog Carnegie Russia Eurasia Centra.
Prema njegovim riječima, Ukrajina posljednjih sedmica nije povećala samo učestalost napada nego i broj dronova koji se koriste.
„Otpornost ruske naftne industrije opasno je rastegnuta do krajnjih granica“, napisao je Vakulenko u nedavnom tekstu.
Raste nezadovoljstvo građana
Na iskušenju je sada i otpornost ruskog stanovništva.
Analiza CNN-a pokazuje da benzinske pumpe širom zemlje uvode ograničenja pri kupovini goriva, dok su se pojavile i internetske stranice koje vozačima pokazuju gdje još ima benzina.
Kako redovi automobila postaju sve duži, raste i nervoza među građanima.
Na jednom videosnimku objavljenom na društvenim mrežama vide se dvije žene u Moskvi koje se žestoko svađaju zbog mjesta u redu.
„Red je po principu ko prvi dođe“, viče jedna od njih, vrijeđajući drugu.
U Krasnodaru, gradu na jugu Rusije koji graniči s Krimom, drugi snimak prikazuje muškarca koji puni kanister u gepeku automobila dok ga dvije žene optužuju da krši pravila.
Brojne ruske regije zabranile su korištenje velikih kanistera kako bi spriječile gomilanje zaliha.
Koliko je javno nezadovoljstvo zaista veliko teško je procijeniti, ali i sam Putin je u nedjelju upozorio da su ukrajinski napadi usmjereni na to da „stvore nesigurnost, pa čak i izazovu raskol u ruskom društvu“.
Vlasti su prisiljene obračunavati se i s onima koji pokušavaju zaraditi na krizi.
U sibirskom Irkutsku policija je u ponedjeljak kaznila četiri osobe zbog preprodaje benzina na crnom tržištu po višestruko višim cijenama.
U jednom slučaju 20-godišnji mladić uhvaćen je tokom policijske akcije u kojoj su se antikorupcijski istražitelji predstavljali kao kupci. Navodno je gorivo prodavao po cijeni četiri puta većoj od državnog prosjeka.
Guverner Irkutske oblasti, jedne od najpogođenijih regija, proglasio je stanje pojačane pripravnosti i zabranio prodaju goriva u kanisterima svima osim hitnim službama.
„Ovo je mač s dvije oštrice. Pogađa raspoloženje građana, ali i podstiče inflaciju“, rekao je Alexander Kolyandr iz Centra za analizu evropskih politika.
Raste zabrinutost u Moskvi
Ruski mediji izvještavaju da pojedini građani čekaju i do 18 sati u redovima za gorivo.
Na internetu se šire i memovi, među kojima jedan prikazuje ljude koji su pored automobila postavili stolove s pićem i šišama dok čekaju da natoče gorivo.
Čak i u Moskvi mogu se vidjeti dugi redovi automobila i kamiona ispred benzinskih pumpi, a pojedini vozači čekaju satima bez ikakve garancije da će uspjeti natočiti gorivo.
Zabrinutost u glavnom gradu dodatno je porasla nakon ukrajinskog napada dronovima 18. juna – najvećeg od početka ruske invazije punog obima – kada je po drugi put u manje od sedam dana gađena rafinerija Kapotnja kod Moskve.
Tokom pokušaja presretanja jednog drona došlo je do velike eksplozije koja je raznijela krov rezervoara za gorivo.
Jedna radnica benzinske pumpe u centru Moskve rekla je za CNN da cisterne i dalje redovno stižu te da je panika potpuno bespotrebna.
Prema njenim riječima, najveći problem stvorila je upravo navala građana koji iz straha kupuju više goriva nego što im je potrebno.
Vakulenko, međutim, smatra da su problemi sa snabdijevanjem u Moskvi stvarni zbog napada ne samo na Kapotnju nego i na rafinerije u okolnim regijama koje opskrbljuju glavni grad.
Ritolia iz Kplera upozorava da se poremećaji događaju upravo na početku perioda najveće potražnje za gorivom, koji u Rusiji traje do septembra.
Vozači u Moskvi posljednjih dana za CNN svjedoče da danima obilaze pumpe tražeći benzin.
Jedna 27-godišnja vozačica ispričala je da je dva sata čekala u redu na jednoj pumpi.
Pitala je radnicu da li postoji ograničenje u prodaji goriva, ali joj je odgovoreno da je to povjerljiva informacija. Kasnije joj je rečeno da svaka benzinska pumpa sama odlučuje hoće li uvoditi ograničenja.
„Zaista se nadam da će se sve promijeniti nabolje i da će ovo završiti. Planirala sam ovog ljeta putovati po Rusiji i posjetiti baku. Nadam se da će se situacija stabilizirati“, rekla je.
Rusiji ponestaje opcija
Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko sažeo je situaciju jednom rečenicom na Telegramu:
„Nema razloga za paniku. Ali ni za pretjerani optimizam.“
Stručnjaci za CNN kažu da Rusija još uvijek ima određene mehanizme za ublažavanje krize, ali da ih je sve manje.
Putin je u nedjelju naveo nekoliko mjera koje vlasti razmatraju – od skraćivanja planiranih remonta rafinerija, preko moguće zabrane izvoza dizela, do povećanja uvoza goriva.
Reuters je u srijedu objavio, pozivajući se na dva izvora, da je Rusija počela kupovati benzin iz Indije, što predstavlja veliki zaokret s obzirom na to da su upravo indijske rafinerije posljednjih godina prerađivale rusku naftu i plasirale je na svjetsko tržište uprkos sankcijama.
Rusija također razmatra mogućnost puštanja na tržište benzina lošijeg kvaliteta kako bi povećala količine, objavio je list Kommersant.
„Novi automobili ne podnose gorivo lošeg kvaliteta. Kako god pogledate, na kraju ceh plaćaju građani“, rekao je Kolyandr.
Jednako važna je i komunikacija s javnošću zbog panične kupovine.
Ako vlast uspije stabilizirati snabdijevanje i smiriti građane, moglo bi doći do normalizacije i smanjenja kupovine iz straha, smatra Janis Kluge iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak u srijedu je tvrdio da je domaće tržište „u potpunosti snabdjeveno“ i dizelom i benzinom.
Međutim, ako Ukrajina nastavi napade sadašnjim intenzitetom, takva normalizacija možda se neće dogoditi.
Ekonomski rizici, uključujući veću inflaciju i pad potrošnje izazvan nestašicom goriva, dolaze u veoma nezgodnom trenutku.
Cijene nafte, koje su naglo porasle tokom prvih mjeseci američko-izraelskog rata s Iranom, sada ponovo padaju, čime se zatvara prilika da Rusija većim prihodima od izvoza ublaži rastući budžetski deficit.
Istovremeno ruska ekonomija stagnira, dok vojna potrošnja i dalje raste.
Na sjednici održanoj u srijedu ruska centralna banka snizila je kamatne stope za svega 0,25 procentnih poena, navodeći da inflatorni pritisci ponovo rastu, djelimično zbog „privremenog pada proizvodnje motornih goriva“.
Ipak, nakon što je Putin ove sedmice ponovo ponovio maksimalističke zahtjeve prema Donbasu i takozvanoj „Novorusiji“ – termin koji koristi za ukrajinske oblasti Zaporižje i Herson – analitičar Alexander Kolyandr smatra da je najizgledniji kratkoročni ishod daljnja vojna eskalacija.
„Iz ukrajinske perspektive ima smisla dodatno pojačati napade, jer ta strategija daje rezultate. A s ruske strane, što prije eskaliraju, prije bi mogli pokušati riješiti problem, jer novca ponestaje, a vjerovatno i strpljenja građana“, zaključio je.