Pomoću moćnog svemirskog teleskopa James Webb, naučnici su se vratili daleko u prošlost svemira, do njegovih najranijih faza — i tamo otkrili tragove zvijezda koje prkose svemu što danas znamo.
Istraživanja pokazuju da su u tom zoru kozmičke historije možda postojale zvijezde nevjerovatnih razmjera, čak 10.000 puta veće od našeg Sunca.
Astrofizičarka Corinne Charbonnel sa Univerziteta u Ženevi, jedna od autorica najnovije studije objavljene u časopisu Astronomy & Astrophysics, ističe kako novi podaci sa teleskopa James Webb daju prve naznake da su takvi superdivovi zaista postojali.
Riječ je o kuglastim skupovima — gustim zajednicama od stotina hiljada do milion zvijezda koje dijele slična svojstva i nastale su u isto vrijeme. Ti skupovi su svojevrsne arheološke kapsule svemira, stare između 10 i 13 milijardi godina, i naučnici ih danas posmatraju kao fosile ranog kozmosa.
Zanimljivo je da su jezgre tih davnih zvijezda bile znatno toplije od onih koje opažamo danas. Naučnici vjeruju da je razlog tome snažno sagorijevanje vodika pri ekstremnim temperaturama. U to vrijeme, manje zvijezde su se doslovno mogle "utopiti" u energiji svojih divovskih susjeda — sudarale su se s njima i preuzimale dio njihove moći.
No, te supermasivne zvijezde nisu bile dugog vijeka. Njihov životni put trajao je svega oko dva miliona godina — treptaj u kosmološkom smislu — pa ih danas ne možemo direktno posmatrati. Ostali su samo neizravni tragovi u preživjelim kuglastim skupovima.
Astrofizičar Mark Gieles sa Univerziteta u Barseloni još je 2018. godine istakao kako su ovi kozmički titani nestali vrlo rano iz današnjih vidljivih skupova, ali ako se njihovo postojanje potvrdi budućim istraživanjima, to bi moglo značajno promijeniti naše razumijevanje nastanka zvijezda i razvoja svemira.