Švicarska dizajnerica Salla Vallotton osmislila je Celcius, sistem grijanja i hlađenja od terakote koji radi na principu apsorpcije i isparavanja toplote, bez ventilacijskih otvora, bez kompresora, bez skrivenih instalacija.
Riječ je o iznenađujuće jednostavnoj, ali snažnoj alternativi konvencionalnim sistemima grijanja i hlađenja, i to u trenutku kada mnogi traže načine da uštede na klimatizaciji prostora. Umjesto tehnološke složenosti, oslanja se na fiziku staru 500 godina.
Celcius je razvijen na ECAL-u (Univerzitetu umjetnosti i dizajna) u Lozani i temelji se na gotovo apsurdno jednostavnom principu.
Terakota polako apsorbira toplotu i postepeno je oslobađa. Zimi može upiti toplotu iz malog izvora i satima je zračiti nazad u prostor. Ljeti, zahvaljujući svojoj poroznosti, upija vodu, a kako ta vlaga isparava s površine, izvlači toplotu iz okolnog zraka. Ista fizika koja stoji iza činjenice da nas znojenje hladi. Jedan objekt, dva godišnja doba, nula složenosti.
Ono što ovaj projekt čini izuzetnim nije samo naučna osnova, koja je dobro utemeljena i poznata stoljećima, već i način na koji je predstavljen. Vallotton ne prikazuje Celcius kao nostalgični povratak ni kao dizajnersku vježbu, već kao kritički komentar na naš odnos prema prostoru u kojem živimo.
Zgrade čine gotovo 40 posto globalne potrošnje energije, a u hladnim klimama poput švicarske grijanje zauzima nesrazmjerno veliki dio. Ipak, naši sistemi i dalje ostaju podijeljeni: grijanje i klimatizacija. Dvije odvojene infrastrukture za jedan kontinuirani problem. Celcius ih spaja u jedinstveni, materijalni odgovor.
Kulturna dimenzija dodatno uzdiže projekt. Vallotton je proučavala alpske zidane peći poznate kao Kachelofen, monumentalne keramičke strukture koje nisu samo grijale prostor, nego su organizirale život oko sebe. Ljudi su razumjeli kako funkcionišu. Mogli su ih održavati, popravljati i prilagođavati vlastitom ukusu i potrebama.
Danas su sistemi grijanja i hlađenja skriveni iza zidova, kontrolirani aplikacijama i servisirani od strane stručnjaka. Zamijenili smo razumijevanje praktičnošću, ali pitanje je da li smo time zaista dobili bolji kvalitet života.
Naravno, Celcius je još uvijek prototip. Ne pretendira da odmah zamijeni postojeće sisteme grijanja. Više je provokacija nego proizvod, dokaz koncepta koji otvara pitanja umjesto da ih zatvara.
Ipak, kako evropska ljeta postaju sve toplija, a pritisak na dekarbonizaciju raste, potreba za alternativnim termalnim strategijama postaje sve hitnija. Dok tehnološka industrija razvija sve sofisticiranija rješenja, projekti poput Celciusa podsjećaju nas da sofisticiranost nije uvijek sinonim za složenost. Ponekad je najradikalniji potez ponovno otkrivanje onoga što smo već znali.