Unatoč uspjehu s injekcijskim lijekovima, farmaceutske kompanije ulažu ogromna sredstva u tablete protiv pretilosti.
Tokom Prvog svjetskog rata žene koje su radile u fabrikama municije počele su naglo gubiti na težini. Te radnice rukovale su otrovnom supstancom žute boje poznatom kao DNP, koja je ubrzavala metabolizam i poticala tijelo na brže sagorijevanje masti.
Prava revolucija
Ubrzo su farmaceutske kompanije počele prodavati DNP, čije je puno hemijsko ime 2,4-dinitrofenol, u obliku tableta. Potražnja za ovim lijekom za mršavljenje bila je ogromna, iako su visoke doze izazivale oštećenja očiju, kože, pa čak i smrt.
Od ekstrakata životinjskih štitnjača krajem 19. stoljeća do lijekova za suzbijanje apetita iz devedesetih, ljudska opsesija mršavljenjem dovela je do eksperimentisanja sa nizom rizičnih preparata. Istovremeno, naučnici su pokušavali razviti sigurne lijekove za liječenje pretilosti. Potražnja je sve veća, jer se udio odraslih osoba s prekomjernom težinom udvostručio od 1990. godine, s ozbiljnim posljedicama po zdravlje i ogromnim troškovima za zdravstvene sisteme, prenosi Telegram pisanje FInancial Timesa.
Prava revolucija dogodila se s lijekovima za mršavljenje Wegovy i Zepbound, injekcijama odobrenim u SAD 2021. i 2023. godine. No, naučnici su nastavili tražiti rješenja u obliku tableta, koje se smatraju „svetim gralom“ lijekova za mršavljenje zbog jednostavnosti uzimanja i činjenice da mnogi ljudi izbjegavaju injekcije.
Ovaj izazov pokazao se težim nego što se činilo. Naučnici su decenijama pokušavali pronaći način da lijek izbjegne probavni sistem koji razgrađuje supstance prije nego počnu djelovati. U posljednjih nekoliko godina, velike farmaceutske kompanije poput Pfizera, Amgena i Rochea odustale su od razvoja potencijalnih lijekova za pretilost nakon razočaravajućih rezultata ispitivanja.
Međutim, ove godine problem je možda konačno riješen. Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk i američki Eli Lilly, proizvođači Wegovya i Zepbounda, objavili su pozitivne rezultate ispitivanja svojih tableta i očekuju odobrenje u narednih godinu dana. Sam Ulin iz konzultantske kompanije ClearView Healthcare Partners kaže da ove tablete predstavljaju „ključan iskorak“. „Injekcije su dokazale da lijekovima može efikasno smanjiti težinu, a tablete će to učiniti uobičajenim i svakodnevnim“, dodaje on.
Očekuje se da će tablete za mršavljenje postati pravi komercijalni hit. Procjenjuje se da bi od 2030. godine mogle donositi između petine i trećine od ukupno više od 100 milijardi dolara koje se godišnje troše na lijekove protiv pretilosti. Dugoročno, tablete bi mogle omogućiti drugim kompanijama da naruše duopol koji trenutno drže Novo Nordisk i Eli Lilly.
Ipak, ostaje pitanje hoće li tablete zaista biti revolucionarne ili samo nišna alternativa. Pacijenti su se, iznenađujuće, dobro privikli na injekcije, a tablete će se u narednim godinama morati takmičiti s jeftinijim generičkim verzijama postojećih lijekova.
Tablete nude fleksibilnost koju injekcije nemaju. Veliki konkurenti ulažu u razvoj oralnih lijekova jer vjeruju da se oni mogu kombinovati s terapijama za bolesti povezane s prekomjernom težinom, poput srčanih i bubrežnih bolesti.
GLP-1 lijekovi djeluju tako što stimulišu lučenje inzulina i smanjuju apetit. Lijekovi ovog tipa su već pokazali da pacijenti gube u prosjeku 15–20% tjelesne mase, uz blaže nuspojave poput mučnine ili povraćanja kod nekih pacijenata.
Težak razvoj tableta
Razvoj tablete bio je težak zbog kiselina u želucu koje razgrađuju peptid. Novo Nordisk je razvio zaštitni sloj SNAC koji štiti aktivni sastojak i omogućava apsorpciju u crijevima, što je omogućilo razvoj tableta Rybelsus i nove tablete za mršavljenje. Eli Lilly razvija svoj lijek, orforglipron, koristeći hemijski sintetizovane male molekule.
Prodaja tableta zavisi od doze i proizvodnje. Pacijenti moraju izbjegavati hranu i tekućinu pola sata nakon uzimanja tablete, što može biti izazov za dijabetičare. Proizvodnja dovoljno semaglutida za masovnu upotrebu može biti ograničavajući faktor.
Iako injekcije ostaju najpopularnije, tablete će zauzimati značajan segment tržišta i omogućiti osobama koje ne žele injekcije lakši pristup terapiji. Procjenjuje se da bi Eli Lilly-jev orforglipron mogao donijeti 3,2 milijarde dolara 2027. godine, a 6,8 milijardi 2028. godine.
Očekuje se da će tablete razbiti duopol i otvoriti tržište za druge farmaceutske kompanije, uključujući AstraZeneca i Roche, kao i startupe. U budućnosti, uspjeh tableta neće zavisiti samo od efikasnosti, već i od marketinga i promocije. Tablete bi mogle učiniti lijekove protiv pretilosti dostupnijim i povećati broj korisnika.