Ubod pčele ili ose u većini slučajeva je samo neugodan, a kućno liječenje je sve što je potrebno kako bi se olakšala bol uboda. Ipak, ako ste alergični na ubod pčele ili ose, što može izazvati ozbiljnije reakcije tijela, tada je potrebno hitno liječenje.
Ubod pčele ili ose – uzroci
Pčele su obično mirne i ne ubadaju, osim ako nisu izazvane. Za njih je karakterističan jedan ubod uz otpadanje žalca koji ostaje u rani. Putem tog žalca pčela ubrizgava otrov u kukce te ih ubija.
Zanimljivo je da prilikom uboda pčeli sa žalcem ispadne i dio utrobe te ona nakon par sati umire. Zbog toga pčele mogu ubosti samo jednom.
Nešto agresivnija vrsta pčela doselila se iz Južne Amerike. Njihov otrov nije puno drugačiji od otrova klasičnih pčela našeg podneblja, ali one napadaju u rojevima te uzrokuju četiri puta više smrtnih ishoda nego ugrizi zmija otrovnica.
Alergijska reakcija
Ose imaju svega nekoliko kukica te one nakon uboda ne ostaju u rani. Zato osa može zadavati višestruke ubode. Otrov ose sadrži fosfolipaze, hijaluronidazu i protein antigen 5 koji spada u kategoriju najjačih alergena.
Grupa naučnika Univerziteta u Pekingu je 2015. godine proučavala finu tehniku i mehaniku koja stoji iza uboda insekata. Studija je bila komparativna i upoređivala je ubode pčela s ubodima osa. Iznijeli su:
Iako se pčele i ose čine sličnima, postoje neke važne razlike. Pčela ima dlakavo tijelo i ravni abdomen, dok osa ima glatko tijelo s izraženijim bojama i zakrivljeni zadak. Zbog toga može jače ubadati i lakše se kretati prilikom uboda. Ipak, pčelinji žalac je teže izvaditi iz tijela od osinog zbog otvorenijih šiljaka koji se dublje zabijaju u kožu. Ova istraživanja su vrlo važna i mogu poslužiti kao temelj istraživanjima novih kirurških iglica i ušica inspiriranih prirodom.
Svakako ubod pčele ili ose može biti itekako opasan. Otrov pčele ili ose sadrži proteine koji utječu na ćelije kože i imunološki sistem, što uzrokuje crvenilo, bol i oteklinu oko područja uboda. Ponekad ubod pčele ili ose može izazvati ozbiljnije reakcije imunološkog sustava te je hitna medicinska pomoć neophodna.
Dr. Buddy Marterre detaljno opisuje sastav pčelinjeg otrova:
Pčelinji otrov se pretežno sastoji od melitina, citolitičke molekule koja direktno uništava stanice. Osim toga, u otrovu se nalaze fosfolipaza A2, apamin, hijaluronidaza i dr. Sve ove molekule djeluju na cijepanje veznih proteina između ćelija, širenje krvnih žila i otpuštanje histamina u krv. Histamin je molekula koja uzrokuje preosjetljivost imunološkog sustava te izaziva alergijske reakcije.
Simptomi uboda pčele ili ose
Ubod pčele ili ose može proizvesti različite reakcije, od privremene boli i nelagode do teške alergijske reakcije. Također, nije nužno tačno da vaše tijelo svaki put nakon uboda pčele reagira jednako. Postoji raspon od blagih reakcija, preko umjerenih do teških alergijskih.
Lokalna reakcija na ubod pčele ili ose uključuje žarenje, prolaznu bol i svrbež s iritacijom oko mjesta uboda. Ako se pitate koliko traje otok od uboda pčele ili ose, imajte na umu da su otok i eritem obično najjači nakon 48 sati te mogu potrajati i tjedan dana, a mogu zahvatiti i cijeli ekstremitet.
Neki od simptoma su:
blaga reakcija – jaka, oštra bol na mjestu uboda, crvenilo na području uboda, blaga oteklina koja kod većine ljudi nestane u roku nekoliko sati, mala bijela točka gdje je pčela probušila kožu
umjerena reakcija – ekstremno crvenilo na mjestu uboda, oteklina na mjestu uboda koja se postupno širi u narednim danima
teška alergijska reakcija – alergija na ubod pčele ili ose zahtijeva hitno liječenje jer može uzrokovati anafilaksiju koju možete prepoznati ako se jave kožne reakcije kao što su osip i svrbež, blijeda koža, oticanje grla i jezika, slabost, ubrzani puls, mučnina, povraćanje, proljev, vrtoglavica ili nesvjestica.
Kod višestrukih uboda pčele ili ose akumulacija otrova može izazvati toksične reakcije zbog kojih ćete se osjećati prilično loše, a to stanje može biti popraćeno grčevima, temperaturom, vrtoglavicom, mučninom i nesvjesticom.
Višestruki ubodi mogu biti hitan slučaj kod djece, starijih osoba i osoba koje imaju problema sa srcem i disanjem.
Liječenje uboda pčele ili ose
Za obične ubode pčele ili ose koji ne uzrokuju alergijsku reakciju kućno liječenje je dovoljno. Višestruki ubodi ili alergijska reakcija, s druge strane, mogu biti hitni slučajevi koji zahtijevaju hitno liječenje.
Prilikom uboda pčela pušta žalac u kožu. Žalac je bolje otkloniti nježnim grebanjem ili struganjem, nego izvlačenjem pincetom. Čupanje pincetom može unijeti dodatni otrov u tijelo.
Područje uboda operite vodom i blagim sapunom. Zatim nanesite hladne obloge ili led koji će pomoći u ublažavanju boli i smanjenju otekline. Na mjesto uboda možete staviti i kockicu leda.
Pri umjerenim reakcijama postupak je isti, ali se preporučuje i losion za ublažavanje crvenila, svrbeža i oticanja područja gdje je nastao ubod. Za liječenje se koriste i kreme (kao npr. antihistaminska krema) koje su kombinacija antihistaminika, analgetika i kortikosteroida.
Pojedinci koji su alergični na ubod pčele ili ose uvijek bi sa sobom trebali nositi pribor s antihistaminskim tabletama i pripremljenom štrcaljkom s adrenalinom koja zaustavlja anafilaktičke reakcije.
Kako izgleda pčela pogledajte na slici ispod i primijetite da se dosta razlikuje od ose.
Ponekad se u liječenju koristi metoda desenzibilizacije koja sprečava teže alergijske reakcije u budućnosti. Desenzibilizacija podrazumijeva izlaganje tijela malim količinama tvari koje uzrokuju alergijski odgovor sve dok se taj odgovor ne promijeni.
Specifična imunoterapija ili hiposenzibilizacija se provodi kod pacijenata koji su teže reagirali na ubode kukaca te im je u krvi nađena povećana koncentracija IgE protutijela. Pacijentu se postepeno ubrizgavaju alergeni, tvari iz kukčevog otrova.
Nakon početne imunoterapije doze održavanja potrebne su 3 – 5 godina. Nakon dvije godine ovakvog pristupa šanse za nastanak anafilaksije smanjene su s 50 % na 10 %.
Za razliku od pčela, ose ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti nekoliko puta. One su često agresivne i sadrže hemijski aktivnije tvari, a alergijske reakcije su teže i najčešće se javljaju nakon 2 – 3 uboda.
Tokom anafilaktičkog napada potrebna je hitna medicinska pomoć jer alergijska reakcija može dovesti do prestanka disanja te zatajenja srca. Liječnik će primijeniti terapiju kisikom kako bi olakšao bolesnikovo disanje, antihistaminike ili kortikosteroide, a u najtežim slučajevima će koristiti i adrenalin.
Prirodno liječenje
Kada su u pitanju ubod pčele i ubod ose, prirodni lijek vam je sigurno nadohvat ruke. Mjesto uboda možete dezinficirati tako što ćete utrljati limun, list paradajza, dirće, sok crvenog luka. Evo još savjeta:
na mjesto uboda stavljajte obloge namočene slanom vodom kako bi se spriječilo oticanje; također su preporučljivi i oblozi od crvenog luka, bijelog luka i hrena
ako je mjesto uboda pobijelilo, možete utrljati prasu
kod uboda ose pomoći će vam vinski ocat i limunov sok, a kod uboda pčele razblaženi amonijak i soda bikarbona
oblozi od nevena, majčine dušice i trputca trebali bi pomoći u zacjeljivanju rane.
Ako niste sigurni o ubodu kojeg kukca se radi, ne radite ništa na svoju ruku jer bi to moglo dodatno pogoršati reakciju. Za sve upite se javite nadležnom liječniku ili hitnoj medicinskoj službi.
Kako biste izbjegli ubode insekata, a posebno pčela i osa, pridržavajte se nekih općih smjernica:
ako vidite insekta koji leti oko vas, nemojte naglo mahati rukama ili ga napadati jer se većina insekata služi ubodima kao mjerama samoodbrane
prozore i ulazna vrata doma zaštitite mrežama, posebno u ljetno doba
ako idete u prirodu, nemojte nositi jarke i upečatljive boje te nosite odgovarajuću zaštitnu odjeću i obuću
zatvarajte kante za smeće i pokrijte hranu ostavljenu na otvorenom
kada idete u prirodu, nemojte koristiti parfeme, slatke losione i mirisnu šminku.
Bitno je napomenuti da anafilaktički šok ne nastaje prilikom prvog dodira s antigenom, već prilikom drugog. Što znači da npr. ako vas je jednom u životu ubola pčela i nije došlo do teške alergijske reakcije (anafilaksije), ne mora značiti da ste sigurni prilikom drugog uboda ili da niste alergični na pčelinji otrov.
