Bilo je tačno 7 sati i 49 minuta. Pospano nedjeljno jutro 7. decembra 1941. Usred Tihog oceana. Kod Havajskog otočja. Kapetan japanskog imperatorskog vazduhoplovstva Mitsuo Fuchida šalje kodni signal - Tora! Tora! Tora! - admiralu Isoruku Yamamotu.
Koju minutu poslije, kao i svakog jutra, nešto prije 8 sati, na bojnom brodu američke tihooceanske flote Nevada, usidrenom u luci, vojni orkestar intonira američku himnu "Star Spangled Banner", a vojnik lagano podiže na jarbol američku zastavu. U istom trenutku čuju se prvi hici i eksplozije. Fuchidin signal - Tora! Tora! Tora! - koji će zauvijek ući u historiju i promijeniti njen tok, bio je znak njegovu zapovjedništvu da je neočekivani napad uspio. On ga je i predvodio.
Tako je počeo, tačno prije 80 godina, napad na Pearl Harbor, prva strana invazija na američko tlo još od rata za neovisnost u 18. stoljeću. Havajsko otočje, tada još nije bilo američka savezna država (tek će postati 1959. godine), ali je bilo sjedište američke tihooceanske flote. Napad na Pearl Harbor promijenit će tok Drugog svjetskog rata, koji je tada bio u punom zamahu.
"Bojim se da smo probudili usnulog lava i njegova reakcija bit će strašna", rekao je proročanski uoči tog velikog ratnog uspjeha japanske vojske upravo admiral Yamamoto, koji je, iako nevoljko, ali kao poslušni vojni strateg, i isplanirao taj iznenadni napad na Sjedinjene Države, koje su do tada praktički bile izvan ratnih događaja, a na unutarnjem planu jaki su bili izolacionisti koji su smatrali da se SAD nema razloga umiješati. Rat je trajao već gotovo dvije i po godine.
Nezaustavljiv nalet Japana
Počeo je u septembru 1939. Tih dana prelamala se ratna sreća i sudbina Drugog svjetskog rata. Njemačke trupe, koje su do tada harale Evropom, na samo 20-ak kilometara pred Moskvom doživjele su svoj drugi neuspjeh. Nakon što Nijemci nisu uspjeli pokoriti Veliku Britaniju, a imali su pod sobom cijelu Evropu, upravo dok je japanska flota nezamijećeno prilazila Havajima, Crvena armija prvi je put, nakon nacističke invazije na SSSR u julu, zadala udarac njemačkoj soldateski. Nijemci su zaustavljeni pred Moskvom i prinuđeni su na povlačenje. Crvena armija kreće u kontranapad.
Borbe su i oko Tobruka u sjevernoj Africi. Na Tihom oceanu Japan nezaustavljivo osvaja sve do čega stigne - Francusku Indokinu, Filipine, Tajland, Kinu, Hong Kong, Guam - treba uništiti američku vojno-pomorsku moć na tom području kako bi nesmetano otvorio put prema naftnim poljima Nizozemske Istočne Indije (Indonezija). SAD, iako je pomagao Veliku Britaniju, ipak je bio izvan rata, mada se očekivalo da se uključi. Predsjednik Franklin Delano Roosevelt nije bio protiv uključenja u rat, ali je govorio da "SAD neće prvi nikoga napasti", a bio je izložen napadima izolacionista, pa su ga, kasnije, čak optuživali da je namjerno dopustio Pearl Harbor. Bilo je čak nekoliko istraga, nakon okončanja rata, u vezi s tim, ali ni jedna nije potvrdila te optužbe na račun predsjednika Roosevelta.
No, čim je Japan krenuo u svoja osvajanja, bilo je jasno da SAD teško može ostati izvan svjetskog sukoba, a Njemačka je poharala Evropu i pripremala invaziju na Veliku Britaniju, kojoj je SAD tada jedini priskočio u pomoć. U januaru 1941. godine japansko vojno vodstvo počinje razmatrati i planirati napad na Havaje i uništenje američke tihooceanske flote, kako bi nesmetano moglo zaposjesti taj dio Azije. Naime, 7. januara 1941. admiral Yamamoto, uz ogradu da on smatra da ne treba "čačkati" Ameriku, iznio je plan napada ministru mornarice Koshiru Oikawi. Pa iako je sve rađeno u potpunoj tajnosti, postoje podaci da je peruanski ambasador u Tokiju, samo nekoliko dana nakon što je počelo planiranje napada, rekao jednom američkom diplomatu da se "šuška o napadu na Pearl Harbor".
Diplomata je poslao tu informaciju u Washington, no tamo se nisu previše uzbudili. Prvo, zato što su to smatrali potpuno apsurdnom odlukom, a drugo, imali su šifrirani ključ Magic kojim su dešifrirali japansku tajnu prepisku, smatrajući da potpuno nadziru i znaju japanske vojne planove.
Minuciozna priprema napada
A gotovo cijelu 1941. godinu Japan je minuciozno pripremao jednu od najznačajnijih operacija, kojom su iznenadili Amerikance. No, trebalo je prijeći nezamijećeno gotovo šest hiljada kilometara do Havaja. Japanska mornarica baš je 10. aprila 1941. osnovala "mobilnu udarnu pomorsko-zračnu grupu" Kido Butai u tu svrhu. I konačno, 26. novembra, iz zaljeva Hitokeshu na kurilskom otoku Iturupu isplovili su japanski nosači aviona i prateći vojni brodovi i podmornice prema Havajima - šest nosača aviona s 414 aviona te 23 podmornice i još oko 18 drugih ratnih brodova te osam tankera s gorivom.
Japanci stalno slušaju radio Honolulu ne bi li otkrili znaju li Amerikanci išta o pripremanom napadu, no na radiostanici tek normalni, svakodnevni, zabavni program. Amerikanci doista ništa ne slute. Admiral Yamamoto poslao je 2. decembra svim brodovima šifriranu poruku "Popni se na brdo Niitaka". Bio je to znak da operacija počinje. Nedugo potom radiotelegrafisti dobili su šifriranu poruku - "Dan X je 8. decembra".
Bojni brodovi West Virginia i Tennessee koji gore nakon japanskog napada na Pearl Harbor.
Naime, to je bio datum koji je "vrijedio" u Japanu, na Havajima je bila nedjelja 7. decembra. Japanska flota 3. decembra prelazi 180 meridijan - datumsku liniju. No, iako su se nesmetano približavali Havajima, postojala je mogućnost da se odustane u zadnji tren - ako budu otkriveni 5. decembra, napad se odgađa, ako se to dogodi 6. decembra, admiral Chuichi Nagumo mora odlučiti hoće li napasti ili se povući, a ako ih otkriju 7. decembra, napast će bez obzira na te okolnosti.
Kad su stigli na 425 km od otoka Oahua, na kojem se nalazi Pearl Harbor, admiral Nagumo na svom brodu Akagi podiže zastavu Z. To je legendarna zastava koju je admiral Toga izvjesio na svom brodu prije napada na rusku flotu u ratu 1905. godine. Tada je to bila prva japanska ratna pobjeda nad nekom evropskom državom. Mislili su da će im donijeti sreću i u napadu na SAD. U prvom naletu na Pearl Harbor istovremeno su poletjela 183 aviona. U luci 93 ratna broda. Svi privezani. Samo je razarač Helm isplovio.
Komandant američke mornarice na Havajima Husband Edward Kimmel ne očekuje napad iz zraka, eventualno se pribojava podmorničkog napada ili sabotaža ubačenih japanskih diverzanata ili tamošnjeg japanskog stanovništva. U Honoluluu je i japanski konzulat, a tamošnji konzul cijelo vrijeme šalje šifrirane poruke japanskoj floti. Amerikanci ga nisu otkrili. Dao je vrlo precizne upute o stanju na tlu, koje je imao svaki japanski pilot u svojoj kabini.
Poniženi admiral Kimmel
Admiral Kimmel desetak dana poslije bit će smijenjen i ponižen u činu, kao glavni krivac koji nije ozbiljno shvatio upozorenja i pripremio Havaje i flotu za odbranu. Nije mu pomoglo ni to što je od Washingtona stalno tražio dodatno naoružanje, pogotovo protivzračno. Već u prvom japanskom naletu uništeni su ponosi američke tihooceanske flote USS Arizona, USS West Virginia, USS California, USS Oklahoma i mnogi drugi, a uništen je ili onesposobljen najveći broj tamo stacioniranih brodova. Od 231 zrakoplova kojima je raspolagalo američko zrakoplovstvo na Havajima poletjelo je samo šest.
U japanskom napadu poginula su čak 2403 američka vojnika, a 1143 bila su lakše i teže ranjena, ubijeno je 68 civila, a 35 ih je ranjeno. Japanci su izgubili 29 zrakoplova, a poginula su tek 64 vojnika. Iako je bitka kod Pearl Harbora jedan od najvećih ratnih poraza u američkoj povijesti, ona je zapravo označila veliku prekretnicu. SAD je ušao u rat na strani Saveznika, Japanci, unatoč očekivanjima, nisu izvršili "pješačko" osvajanje Havaja, a u naletu ipak nisu uništili nosače zrakoplova. Admiral Yamamoto imao je pravo - "osveta probuđenog lava bila je strašna".
Svi protiv svih
Tri dana nakon napada na Pearl Harbor nacistička Njemačka objavljuje rat SAD-u, a zanimljivo je da je dan poslije Amerikancima rat objavila i ustaška NDH! Uskoro američki vojnici ratuju na Pacifiku, odlaze u Afriku da bi se 1943. godine prebacili na evropsko tlo, prvo u Italiju, a potom sudjeluju u invaziji na Normandiju. Ulazak SAD-a u rat potpuno mijenja odnos snaga u Drugom svjetskom ratu i stvara se antifašistička saveznička koalicija, koja će i pobijediti u Drugom svjetskom ratu. Dio nje će biti i hrvatska partizanska vojska.
Među hrabrim braniteljima Pearl Harbora istaknuo se i Petar Tomich, rodom iz hercegovačkog mjesta Prolog kod Ljubuškog. On je u vrijeme napada bio u kotlovnici bojnog broda USS Utah kad je torpediran. No, Tomich nije pobjegao, nego je održavao kotlove koji su mogli eksplodirati. Svojim hrabrim činom Tomich je omogućio velikom broju mornara da se spase s tonućeg broda. No, on je poginuo. Za taj podvig Franklin D. Roosevelt posmrtno mu je dodijelio Medalju časti (primilo ju je dosad 3.520 ljudi, a dodjeljuje se od 1861. godine), jednim od najviših američkih vojnih odlikovanja.
Medalja je predana članovima njegove porodice 2006. godine na USS Enterpriseu, a medalja je bila istaknuta na dočasničkoj Akademiji američke mornarice (Tomich Hall). Naime, njegovo pravo prezime je Herceg, ali se u SAD-u "upisao" prema porodičnom nadimku Tonić, koji se "pretvorio" u Tomić te je zato trajala duga potraga za njegovom rodbinom u Hrvatskoj.
