Disciplinska tužba protiv Sabine Sarajlije, glavne tužiteljice Tužilaštva Kantona Sarajevo, odbijena je u cijelosti. Tako je odlučila Prvostepena komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Kako saznaje Raport, Ured disciplinskog tužioca (UDT) već se žalio na odluku Prvostepene komisije i to po svim tačkama.
Prema proceduri, nakon izjašnjenja tužene strane, o žalbi će odlučivati Drugostepena komisija VSTV-a. Činit će je članovi VSTV-a, dva tužioca i jedan sudija. Inače, u VSTV-u su tri tužioca.
Ako ona potvrdi odluku, predmet više nije u nadležnosti UDT-a. Međutim, ako Drostepena komisija donese drugačiju odluku, kompletan predmet će se naći pred svim članovima VSTV-a.
Ozbiljne optužbe
Inače, UDT je protiv Sarajlije je pokrenuo disciplinsku tužbu, i to vrlo ozbiljnu.
“Tužba protiv Sarajlije podnesena je zbog disciplinskih prekršaja iz člana 57.: tačka 1. „povreda načela nepristrasnosti“; tačka 8. „nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti“ i tačka 12. „miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti“ Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine”, rečeno nam je tada iz Ureda disciplinskog tužioca.
Šta to znači u praksi?
Sarajlija je navodno tužitelju Aidu Hadžismajloviću dodjeljivala predmete koje su ranije dužili drugi tužioci. Razlog zbog kojeg je te predmete dodjeljivala Hadžismajloviću je taj što ovaj tužilac nije mogao ispoštovati normu.
Sarajlija je, prema disciplinskoj tužbi, 12. aprila ove godine, mimo ovlaštenja, donijela instrukciju kojom se za određene vrste predmeta, između ostalog, one za koje je predviđena kazna zatvora od deset godina, predmeti korupcije, osjetljivi i značajni za javnost te predmeti kojima prijeti zastara, nalaže zamjenicima glavnog tužioca davanje saglasnosti za tužilačke odluke.
Čvrsti dokazi
Prema informacijama Raporta, UDT je imao vrlo čvrste dokaze, a u argumentaciji su koristili ustaljenu praksu dodjele predmeta putem CMS sistema.
Disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović u završnoj riječi je kazao da je Sarajlija, odlukom o presignaciji deset predmeta tužiocu Hadžismajloviću, pogodovala tom tužiocu nauštrb šest drugih. On je napomenuo da se radilo o jednostavnijim predmetima koji su bili izgledni za optuženje i osuđujuću presudu.
“Smatramo da je razlog za presignaciju bio kako bi se poboljšala individualna ocjena tužioca”, kazao je Hadžiomerović.
Disciplinski tužilac je rekao da nisu sporna ovlaštenja glavnog tužioca za presignaciju predmeta, ali da je ovo nije bio uobičajen slučaj kada se predmeti preraspoređuju zbog dežurstava, bolovanja i sličnih razloga. Praksa arbitrarnosti, kako je istakao, ne smije biti dopuštena.
Uplitanje u rad tužilaca
“Ukoliko predmeti budu nasumično dodjeljivani, a kasnije presignirani, gubi se smisao automatske dodjele”, kazao je Hadžiomerović.
On je dodao da je, zamjenom dva presignirana predmeta, tužena pokazala upornost. Tužilac je naveo da je Sarajlija, mimo ovlaštenja, donijela instrukciju kojom se nalaže zamjenicima glavnog tužioca davanje saglasnosti na nacrte tužilačkih odluka.
Kako je rekao, takva saglasnost bi predstavljala uplitanje u rad tužilaca i njihova funkcija bi bila derogirana na saradničku.
“Smatramo da je ovom instrukcijom tužena iskazala potcjenjivanje rada tužilaca”, kazao je Hadžiomerović u završnoj riječi.
