Nova analiza morskih školjki otkriva zabrinjavajuće signale, ogroman sistem okeanskih struja u sjevernom Atlantiku mogao bi se približavati tački pucanja. Naučnici upozoravaju da bi slabljenje subpolarnog vrtloga moglo uzrokovati ekstremne vremenske uvjete u Evropi, poremetiti obrasce padavina širom svijeta i čak podsjetiti na uvjete iz Malog ledenog doba.
Šta je subpolarni vrtlog i zašto je važan?
Subpolarni vrtlog u sjevernom Atlantiku (North Atlantic Subpolar Gyre) ključan je za prijenos topline prema sjevernoj hemisferi i dio je većeg sistema poznatog kao Atlantska meridionalna prevrtna cirkulacija (AMOC). Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da vrtlog gubi stabilnost još od 1950-ih godina.
„Vrlo zabrinjavajuće“, izjavila je za Live Science voditeljica istraživanja Beatriz Arellano Nava, postdoktorandica fizičke geografije na Univerzitetu Exeter u Ujedinjenom Kraljevstvu. „Subpolarni vrtlog nedavno je prepoznat kao klimatski element koji može doseći tačku preokreta. Njegovo naglo slabljenje donijelo bi ekstremne vremenske prilike, posebno u Evropi, te promjene u globalnim obrascima padavina.“
Posljedice mogućeg slabljenja
Iako je subpolarni vrtlog dio većeg AMOC sistema, može oslabiti i nezavisno od njega. To znači da Evropa i ostatak svijeta mogu osjetiti snažne klimatske posljedice čak i bez potpunog kolapsa AMOC-a.
„Čak i ako posljedice nisu toliko katastrofalne kao kod potpunog kolapsa AMOC-a, slabljenje subpolarnog vrtloga donosi značajne klimatske promjene“, upozorava Arellano Nava.
Prethodna istraživanja su već sugerirala da bi AMOC mogao kolabirati u skoroj budućnosti. Njegov glavni „motor“, potonuće hladne i izrazito slane vode u dubine sjevernog Atlantika i Arktičkog okeana slabi zbog topljenja leda i globalnog zatopljenja. Voda više nije dovoljno gusta da tone, a isti problem prijeti i subpolarnom vrtlogu.
Arellano Nava podsjeća da se slično slabljenje subpolarnog vrtloga dogodilo u 13. i 14. stoljeću, tokom prelaska u Malo ledeno doba, jedan od najhladnijih perioda na sjevernoj hemisferi nakon posljednjeg ledenog doba.
Tada su prosječne temperature pale za oko 2 °C, rijeke i luke širom Evrope i Sjeverne Amerike redovno su se smrzavale, a poljoprivredne krize izazvale društveni haos. Premda su vulkanske erupcije i smanjena solarna aktivnost također igrale ulogu, subpolarni vrtlog bio je jedan od ključnih faktora koji su pojačali hladnoću.
Kako školjke otkrivaju budućnost klime
Za novu studiju naučnici su analizirali 25 skupova podataka dobivenih iz ljuštura dviju vrsta školjki Arctica islandica i Glycymeris glycymeris. Školjke u svojim slojevima bilježe promjene u okeanu, slično kao što drveće zapisuje klimatske podatke u godovima.
„Školjke su poput godova okeana, precizno nam govore šta se događalo svake godine“, pojašnjava Arellano Nava.
Analiza je pokazala dva signala nestabilnosti: jedan prije poznatog „Atlantskog režimskog pomaka“ 1920-ih, kada su se struje nakratko ojačale, i drugi aktuelni koji ukazuje da je vrtlog danas ponovno na rubu destabilizacije zbog globalnog zatopljenja.
Nisu svi naučnici jednako uvjereni u zaključke. David Thornalley, profesor okeanografije i klimatskih nauka na University College London, koji nije učestvovao u istraživanju, upozorava da rezultati, iako vrijedni, ne nude direktnu poveznicu između školjkastih podataka i fizičkih procesa u okeanu.
„Sumnjičav sam prema interpretaciji“, rekao je za Live Science.
Arellano Nava i njen tim sada rade na modeliranju potencijalnih klimatskih scenarija koje bi mogao pokrenuti oslabljeni subpolarni vrtlog.
„Ne znamo tačno gdje se nalazi tačka preokreta. Možda je to AMOC, a možda prvo promatramo slabljenje subpolarnog vrtloga i to je definitivno zabrinjavajuće“, zaključila je.