Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je danas tekst pod naslovom „Trump razotkriva Vučićevu iluziju moći“, u kojem autor Andreas Mihm analizira političku poziciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u svjetlu njegove prodaje većinskog udjela u srpskoj energetskoj kompaniji NIS. Prema autoru, ta prodaja predstavlja težak udarac za „prividno snažnog predsjednika“, koji je, suočen s prijetnjama iz Washingtona, bio prisiljen popustiti pod američkim pritiskom.
U članku se naglašava kako je Vučić dugo uspijevao izbjeći izravnu intervenciju Sjedinjenih Američkih Država, ali je na kraju morao kapitulirati pred prijetnjom sankcija na NIS, najveću srpsku energetsku tvrtku, koja ima većinsku kontrolu od strane ruskih kompanija. Trump je jasno stavio do znanja da američka administracija neće tolerirati preveliki ruski utjecaj na Balkanu, pa je Vučić bio prisiljen na prodaju kako bi izbjegao ozbiljne posljedice za energetski sektor.
Trumpov pritisak na Vučića – smanjenje ruskog utjecaja na Balkanu
Trumpova prijetnja i njen konkretni učinak na Beograd jasno pokazuju kako Washington smanjuje ruski utjecaj na Balkanu. Ovdje se spominje kako je ruski većinski udio u NIS-u dugo bio na meti američkih vlasti, koje su isto tako usmjerene na smanjenje ruskih interesa u globalnoj energetici, uključujući smanjenje izvoza ruske nafte u Indiju, sankcije protiv Gazproma i prisilnu prodaju poslovanja Lukoila.
Američki pritisak, prema Mihmu, ima dugoročne političke posljedice za regiju. On navodi kako će takvi potezi dovesti do promjena u ravnoteži moći na Balkanu, gdje će se smanjiti utjecaj Moskve, dok će Washington i Bruxelles, koji već dugo vode politiku prema Balkanu, dobiti značajnu prednost.
MOL kao dobitnik – Mađarska preuzima NIS
Daljnja analiza predviđa da će, uz saglasnost američkih vlasti, mađarski premijer Viktor Orbán izaći kao dobitnik u ovoj energetskoj igri. Naime, energetski koncern MOL iz Budimpešte, koji je pod Orbánovim utjecajem, uskoro bi trebao postati većinski vlasnik NIS-a, ukoliko dođe do finalizacije posla. MOL bi, zahvaljujući povoljnim uvjetima za nabavu nafte i plina iz Rusije, mogao dominirati tržištem nafte na zapadnom Balkanu, što otvara velika očekivanja za investitore u ovoj regiji.
U tekstu se podsjeća na bliske odnose Orbána s Putinom i Trumpom, što mu omogućava specifičnu poziciju u geopolitici Europske unije. No, tu je i unutarnji sukob unutar EU-a jer nekoliko članica, uključujući Španjolsku i Rumunjsku, protive se njegovom energetskom utjecaju, posebice u vezi s povezivanjem s Rusijom.
Bliskost Orbána s Moskvom izaziva EU nezadovoljstvo
Orbánova bliskost s Moskvom izaziva nezadovoljstvo unutar EU-a, jer on sustavno proturječi naporima Bruxellesa da smanji ruski energetski utjecaj u Europi. Mađarska, koja nastavlja s uvozom plina i nafte iz Rusije, najavljuje kako će poduzeti pravne korake pred Europskim sudom pravde kako bi osporila plan EU-a da potpuno zabrani energente iz Rusije.
Ovaj pravni korak bit će ključan za daljnju sudbinu Orbánove politike, jer će odluka Suda značiti daljnje smanjenje ili mogućnost daljeg trgovanja s Rusijom. Ako se uspije održati ovakav trend, Mađarska će, uz vlastiti energetski sektor, uvelike povećati svoju moć u regiji.
Vučićevo oslanjanje na Orbána – približavanje Evropskoj uniji?
Zanimljivo je da autor u analizi spominje ironičan obrat u geopolitici Srbije. Unatoč tome što Vučić vjeruje da je oslonac na Orbána logičan izbor u energetskoj politici, činjenica je da takvo oslanjanje može značiti i sve veću približenost Europskoj uniji, koja postavlja jasna pravila za sve zemlje članice, uključujući MOL. Ovaj preokret u političkoj dinamici pokazuje koliko je Vučićev pokušaj balansiranja između Rusije i EU postao neodrživ, osobito s obzirom na unutarnje političke izazove u Beogradu.
Vučić u opasnoj igri – koliko dugo će trajati politička dominacija?
Iako je Vučić godinama dominirao političkom scenom u Beogradu, autor zaključuje da je njegova pozicija sve slabija. Zbog unutrašnjih političkih problema, uključujući pad povjerenja među građanima i prijetnje iz vlastitih redova, Vučić je prisiljen obećati izvanredne izbore. Taj politički pritisak, zajedno s gubitkom podrške EU-a, čini daljnju stabilnost njegovog režima sve nesigurnijom.
Bruxelles bi trebao zadržati perspektivu za Srbiju – ali što je s Vučićem?
Srbija, koja je od 2012. godine kandidatkinja za članstvo u EU, suočava se s ozbiljnim političkim i gospodarskim izazovima. Bruxelles će, prema autoru, morati zadržati perspektivu o ulasku Srbije u EU, ali s političarima koji shvaćaju ozbiljnost tog procesa. Vučić, međutim, nije među njima. Autor napominje da je predsjednik Srbije potrošio povjerenje velikog dijela svog stanovništva i „sav kredit“ koji mu je Europska unija dala.