Dok su mirovni pregovori o Ukrajini, uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država (SAD), stavljeni na čekanje zbog rata na Bliskom istoku, očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati proširiti vojne dobitke novim ofanzivama protiv svog južnog susjeda, čime bi dodatno povećao pritisak na Kijev.
Prihodi od naglog rasta globalnih cijena nafte pune rusku ratnu kasu, dok se američki sistemi protivzračne odbrane ubrzano troše zbog iranskih napada širom Zaljeva, što izaziva zabrinutost da će za Ukrajinu ostati sve manje resursa u petoj godini ruske invazije.
Podrška Brisela
Evropski saveznici Ukrajine obećali su nastavak snažne podrške, ali nesuglasice oko velikog zajma Evropske unije od 90 milijardi eura za pokrivanje vojnih i ekonomskih potreba Kijeva tokom dvije godine ukazuju na rastuće izazove.
Odbijanje saveznika iz NATO-a da rasporede pomorske snage radi obnove tanker-sobraćaja kroz Hormuški moreuz izazvalo je oštru reakciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, ukazujući na novu liniju razdora koja bi mogla imati posljedice po Ukrajinu.
Predsjednik Ukraine Volodimir Zelenskij nastojao je zadržati pažnju Washingtona nudeći stručnost u odbrani od iranskih dronova "Shahed", šaljući više od 200 vojnih stručnjaka u Zaljev. Međutim, Trump odbacio je tu ponudu, rekavši da SAD ne trebaju pomoć Kijeva.
Novi znakovi podjela
Dok se pojavljuju novi znakovi podjela među zapadnim saveznicima, Vladimir Putin i njegovi generali razmatraju planove za proljetno-ljetnu kampanju duž više od 1.200 kilometara duge linije fronta.
Čini se da se ruska vojska priprema za novi pokušaj zauzimanja dijela istočne regije Donjeck koji je još pod kontrolom Ukrajine, kao i za moguće ofanzive u nekoliko drugih sektora.
Analitičari navode da je Moskva gomilala rezerve i da bi operacije mogle ubrzati kako se teren suši s dolaskom proljeća.
Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu (ISW) ističe da su ruske snage pojačale artiljerijske napade i napade dronovima, nastojeći oslabiti ukrajinsku odbranu prije kopnenih operacija.
Ukrajina je pokušala poremetiti te planove pokretanjem kontraofanziva u regijama Dnjepropetrovsk i Zaporožja, gdje ruske snage nastoje uspostaviti uporišta s ciljem napredovanja prema regionalnim centrima - ključnim industrijskim čvorištima.
Nakon nepopularne "djelimične mobilizacije" 300.000 rezervista na početku rata, koja je dovela do masovnog odlaska ljudi iz zemlje, ruska vojska promijenila je taktiku, oslanjajući se na dobrovoljce i strane borce privučene relativno visokim platama i pogodnostima.
Putin je izjavio da Rusija ima oko 700.000 vojnika u Ukrajini, približno isti broj kao i Ukrajina, prenosi AP.