Henrik Hellvard dovršava ručak u udobnom kafiću - restoranu na baltičkom otoku Gotland.
Prisjeća se svog obaveznog vojnog roka, koji je služio na ovom švedskom otoku prije nekoliko desetljeća, gdje je naučio boriti se protiv "neprijatelja".
"Uvijek su to bili Rusi", smije se. "Uperili bismo puške i razgovarali o njima.", prenosi Deutsche Welle.
Dobar razlog
Uvijek je postojao dobar razlog za vježbe u cilju odbrane ovog geostrateškog dragulja: jer ako osvojite Gotland, onda kontrolirate zračni prostor i pristup moru sve do Estonije, Latvije i Litve, skupa s Finskom.
"Rusi" nisu pokušavali zauzeti Gotland (osim višetjedne okupacije otoka početkom 1800-ih). Naprotiv, nakon prestanka Hladnog rata, švedska vlada je svoje odnose s Moskvom procijenila tako stabilnim da je odlučila potpuno razoružati otok. Od tada pa do 2005. godine na Gotlandu nije bilo stalno stacioniranih vojnih jedinica, prenosi "Jutarnji list".
Tri godine kasnije Rusija je napala Gruziju, ali Niklas Granholm, direktor studija Švedske agencije za odbrambena istraživanja (FOI), kaže da je reakcija Zapada bila premlaka da bi poslužila kao sredstvo odvraćanja.
"Zvona za uzbunu su se oglasila", rekao je on za DW, "ali mi smo ih prigušili i vratili se na spavanje."
Tek 2016., dvije godine nakon što je Moskva ilegalno anektirala Krim, švedska je vlada poslala vojnike i tenkove natrag na Gotland.
"To što je Rusija pokazala da je spremna upotrijebiti vojnu silu protiv svojih manjih susjeda - to je promijenilo procjenu situacije ovdje na Gotlandu", objasnio je Granholm.
Takva procjena situacije dodatno se promijenila proteklih mjeseci, kada je Rusija počela gomilati vojnike na granici s Ukrajinom. Ruski ratni brodovi izvode vježbe na Baltičkom moru. Švedski ministar odbrane Peter Hultqvist kaže da se napad na njegovu zemlju ne može isključiti.
Direktan pristup
"Imate 100.000 vojnika stacioniranih oko Ukrajine i potpun i direktan vojni pristup Rusa u Bjelorusiji. Imate povijest (hibridnih) napada na Litvaniju i Poljsku a tu je i vrlo brutalna retorika Kremlja", objasnio je.
"Tako da to ima utjecaj na cjelokupnu sigurnosnu situaciju. Ono što sada želimo učiniti je da budemo jasni i kažemo da smo spremni braniti Švedsku i zbog toga radimo to što radimo na Gotlandu."
Ali, ono na čemu Švedska ne radi je promjena njenog statusa u NATO-u. Ova zemlja nije požurila s pridruživanjem zapadnom vojnom savezu.
Sam Hultqvist tome se protivi, i kaže da to nije potrebno s obzirom na to da Stockholm ima 20-ak sporazuma o odbrambenoj suradnji s drugim zemljama, uključujući i sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da ima sigurnosna jamstva unutar Evropske unije i "vrlo dobre odnose" sa susjednom Finskom.
"Pripremili smo se za situaciju u slučaju potrebe za interoperativnim djelovanjem i mogućnostima saradnje s drugim zemljama”, rekao je on za DW. "Ako se nešto dogodi ovdje u našoj regiji, to će se izravno odraziti na sve zapadne zemlje i NATO, tako da ćemo se morati zajednički nositi s takvom situacijom."
"No, naša zemlja ne može računati na to da će NATO iz svog vlastitog interesa potaknuti akciju u ime Švedske", kaže predsjednik parlamentarnog Odbora za obranu Pal Jonson.
Podrška NATO-a
"Možemo se nadati, možemo pretpostaviti, možemo poželjeti da dobijemo podršku od NATO-a, ali ne možemo to sa sigurnošću znati dok se ne pridružimo ovom vojnom savezu", kaže on za DW.
"Možemo imati suradnju po pitanju odbrane, ali to je nešto što je kvalitativno drugačije od saradnje koju imate kada ste član NATO-a. To je ključno za Švedsku, jer se naše sigurnosno okruženje ozbiljno pogoršalo tokom posljednjih godina.”
Kao primjer rastuće prijetnje, Jonson navodi povećane kibernetičke napade, dezinformacije, propagandu i izravna strana ulaganja u kritičnu infrastrukturu.
Vjeruje da je švedska javnost zbog toga "značajno" promijenila svoje stavove o zapadnom vojnom savezu u odnosu na vrijeme od prije nekoliko godina.
"Otprilike jedna trećina stanovništva danas podržava članstvo u NATO-u, jedna trećina je neodlučna, a jedna trećina je protiv", objašnjava on i dodaje: „Stvari rade za nas".
Jonson lobira kod svojih kolega kako bi Švedska postigla potrebnu većinu u švedskom parlamentu za ulazak u NATO.
Niklas Granholm iz Švedske agencije za odbrambena istraživanja (FOI) vjeruje čak da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao napraviti neke nagle poteze u Baltičkom moru.
"Mislim da bismo vrlo brzo mogli aplicirati za članstvo u NATO-u jer bismo tada imali drugačiju polaznu situaciju", objasnio je dodavši kako bi se "neka vrsta pro-NATO koalicije formirala vrlo brzo.”
Čak ni dugogodišnji promatrač prilika u Rusiji kakav je Granholm ne želi nagađati o sljedećim potezima Kremlja.
Ispitivanje hrabrosti
"To je pomalo poput ispitivanja hrabrosti u kojoj dva vozača jure jedan prema drugom a jedan od vozača, u ovom slučaju Rusija, upravo baca upravljač kroz prozor", kaže on. "Tako da nažalost, po mom mišljenju, idemo u neku vrstu sudara."
Upitan kako bi mogao izgledati taj "crash", on kaže:
"To je nepredvidivo a kada jednom krene sukob, sve je moguće. I ne možete znati kako će sve na kraju završiti."
Vraćamo se na Gotland, gdje Henrik Hellvard kupuje namještaj za svoju novu ljetnu kuću.
Kaže da nije "zabrinut", ali priznaje da je malo manje optimističan nego prije šest mjeseci kada je kupio ovu nekretninu.
"Nismo navikli da je vojska u Švedskoj tako vidljiva".
Sliježući ramenima, on istovremeno dodaje:
"Strah od Rusa oduvijek je bio prisutan, još od vremena kada sam bio dijete. Tako da sve to zapravo nije ništa novo."
