Da Rusija priprema izglednu invaziju na Ukrajinu, prvo su ovog mjeseca upozorili američki dužnosnici, a potom i ukrajinska vojno-obavještajna služba, piše Index.hr.
Kirilo Budanov, šef ukrajinske odbrambene obavještajne službe, ustvrdio je za specijalizirani list Military Times da je Rusija poslala 92.000 vojnika na svoju zapadnu granicu te da bi mogla pokrenuti višestruku ofanzivu u januaru ili februaru. Napad bi uključivao opsežne zračne i artiljerijske udare, ali i amfibijske napade preko luka Odesa i Mariupolj, kao i sporedni pravac invazije iz susjedne Bjelorusije koja je saveznica Rusije, dodao je Budanov.
Novi ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov ustvrdio je da ruski predsjednik Vladimir Putin "igra šah" sa Zapadom premještajući vojne snage i opremu duž granice Rusije s Ukrajinom i pozvao SAD i Europsku uniju da ga drže odgovornim za svaku ponovnu agresiju.
"On testira jedinstvo Europske unije, on testira jedinstvo NATO saveznika, testira naše društvo, Ukrajince, testira Poljsku, baltičke zemlje", rekao je Reznikov u intervjuu za Washington Post tokom posjeta SAD-u, pri čemu je iskoristio susret s američkim kolegom Lloydom Austinom da zatraži od Washingtona dodatnu vojnu pomoć.
Ukrajinska obavještajna služba objavila kartu s navodnim ruskim planom invazije
A ukrajinska obavještajna služba objavila je kartu s detaljnim prikazom njihove procjene kako će se invazija odvijati, s ruskim snagama koje bi prodrle duboko na ukrajinski teritorij sa sjevera, istoka i juga. To bi, prema ukrajinskom predviđanju, bila bitno drukčija vojna operacija od zauzimanja Krima 2014., koja je najvećim dijelom prošla mirno, jer ga Kijev, svjestan neravnoteže snaga, nije ni pokušao vratiti vojnim snagama.
No napad bi bio drukčiji i od ičega u dosadašnjem ratu koji su iste godine pokrenuli ruski separatisti, uz evidentnu podršku ruskih oružanih snaga, u istočnoj pokrajini Donbas i koji, u stanju "zamrznutog sukoba", traje do danas. Naime, u ovom scenariju rat ne bi bio "hibridni", već totalni, s otvorenom ruskom invazijom i bez neuvjerljivih izlika o ruskim dobrovoljcima i vojnicima na godišnjem odmoru koje smo tada imali prilike slušati iz Moskve.
Vojno-sigurnosni analitičari su, međutim, primijetili da se neki elementi karte svode na spekulaciju, uključujući procjenu da će ruske zračne snage izvoditi napade i iz Bjelorusije. Ruske zračne snage provodile su patrole unutar Bjelorusije u posljednjih mjesec dana, ali trenutno tamo nemaju stalnu vojnu bazu.
Glavni sekretar NATO-a: Rusija će platiti cijenu u slučaju invazije
Ipak, direktor ruskih studija u američkom Centru za pomorske analize Michael Kofman ocijenio je u objavi na Twitteru da je karta realistična.
“Mislim da je ovo otrežnjujuća i prilično tačna slika onoga što se razmatra. Ruska vojska to može učiniti. Ovo je najgori mogući ishod nekoliko mogućih nepredviđenih situacija", napisao je ovaj analitičar na Twitteru.
I think this is a sobering and fairly accurate picture of what is being considered. The Russian military can do this. This is a worst case iteration of several possible contingencies. In total, it is still a fraction of the mil power Russia can actually bring to bear. https://t.co/ZtafdS1MeL
— Michael Kofman (@KofmanMichael) November 21, 2021
Podsjetimo, i glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u petak je otvoreno upozorio Rusiju na "posljedice" i "cijenu koju će platiti ako upotrijebi silu protiv Ukrajine" sa snagama spremnima za borbu upućenima na granice te zemlje.
"Jako nas zabrinjava ono što se događa. Rusija je drugi put ove godine koncentrirala tešku opremu, tenkove i jedinice spremne za borbu na granice Ukrajine. Retorika joj je agresivna i njezine namjere nisu jasne", izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare u sjedištu Saveza.
"Rusija je u prošlosti napala Ukrajinu pripojivši Krim i podržava separatiste u Donbasu. Mora biti jasno da će ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine to imati posljedice i za to će platiti. I zato i dalje pozivamo Rusiju da izbjegne eskalaciju. Situacija u Ukrajini će biti jedna od glavnih tema sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi u Latviji, u utorak i srijedu", dodao je Stoltenberg.
Ukrajinski predsjednik tvrdi da se protiv njega sprema puč ove sedmice
Glavni sekretar NATO-a ipak nije precizirao šta će vojni savez, kojeg je i Hrvatska članica, poduzeti ako Rusija vojno intervenira u Ukrajini i nije želio podijeliti obavještajne podatke kojima raspolaže. Podsjetimo, Ukrajina nije članica NATO-a i stoga savez nema obavezu intervenirati na njenoj strani u slučaju da bude napadnuta.
Ipak, NATO, a prije svega njena najjača članica SAD, već neko vrijeme pruža Ukrajini podršku u jačanju vojnih kapaciteta i obuci njenih oružanih snaga. Američki predsjednik Joe Biden, međutim, nije javno obećao da će njegova zemlja stati u odbranu Ukrajine u slučaju ruske invazije, za razliku od obećanja o zaštiti koje je dao Tajvanu u slučaju kineske invazije, što je još jedan scenarij o kojem se naveliko spekulira u posljednje vrijeme.
A ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istog je dana iznio eksplozivnu novu optužbu na račun Moskve - da planira, i to već ove sedmice, organizirati državni udar u Kijevu.
"Suočavamo se s izazovima ne samo iz Ruske Federacije i moguće eskalacije već imamo i velikih unutarnjih izazova. Zaprimio sam informacije da će se državni udar u našoj zemlji izvesti 1. i 2. decembra", rekao je Zelenski. Ipak, ni on nije iznio detaljnije informacije o navodnoj ruskoj uroti, osim da je dobio audiosnimku na kojoj se govori o planiranom puču u Ukrajini, a na kojoj se mogu čuti određeni ljudi iz Rusije.
Zelenski tvrdi da će u ruskom puču sudjelovati najbogatiji ukrajinski oligarh
Zelenski je, međutim, ustvrdio da ruski pučisti pokušavaju za urotu pridobiti Rinata Ahmetova, najbogatijeg ukrajinskog oligarha, koji je već godinama vrlo aktivan u ukrajinskoj politici.
On je, naime, bio financijer i navodna siva eminencija proruske Stranke regija, čiji član je bio i bivši predsjednik Viktor Janukovič, koji je pobjegao u Rusiju nakon takozvanog Ukrajinskog proljeća, zvanog i Euromajdan, 2014. Nedugo nakon što je Janukovič svrgnut, Rusija je okupirala, a potom i anektirala Krim, a veliki dio Donbasa, uz granicu s Rusijom, pod kontrolom je samoproglašenih separatističkih "narodnih republika Donjeck i Luhansk".
Ahmetov je i nakon Euromajdana ostao aktivan u Opozicionom bloku koji se na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2019. nadmetao s aktuelnim predsjednikom Zelenskim i vladajućom strankom Sluga narodu.
Ahmetov, čije se bogatstvo procjenjuje na više od 10 milijardi dolara, drži golemo poslovno carstvo koje uključuje rudnike i proizvodnju čelika te elektroenergetsku tvrtku DTEK na koju otpada 70% ukrajinske proizvodnje energije, kao i telekomunikacijske i medijske tvrtke, uključujući jedan od najpopularnijih TV kanala, Ukraina. Taj TV kanal je otvoreno podržao Zelenskijevog protukandidata 2019., a njihovo izvještavanje o Zelenskom i ukrajinskoj vladi posebno je kritički nastrojeno otkad je došlo do financijskog spora između DTEK-a i države oko neplaćene isporuke "zelene" električne energije, piše portal Politico.eu.
Sam Zelenski je, na istoj press-konferenciji na kojoj je iznio optužbe o puču, ustvrdio da Ahmetov vodi medijski rat protiv njega zbog zakona o "deoligarhizaciji" koji je na njegovu inicijativu usvojen u ukrajinskom parlamentu.
“Vjerujem da je (Ahmetov) uvučen u rat protiv Ukrajine. Ovo će biti velika pogreška, jer je nemoguće boriti se protiv naroda, protiv predsjednika kojeg je izabrao narod Ukrajine", rekao je Zelenski.
Putinov glasnogovornik: To je zapadna histerija, Rusija se ne bavi takvim stvarima
Ahmetov je pak odbacio Zelenskijeve optužbe o zavjeri i puču kao "apsolutne laži".
"Ogorčen sam širenjem ove laži, bez obzira na motive predsjednika. Moj stav je bio i bit će izričit i jasan: neovisna, demokratska i ujedinjena Ukrajina s Krimom i mojom matičnom regijom Donbasom", stoji u izjavi Ahmetova.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je negirao bilo kakvu ulogu Rusije u navodnoj zavjeri, prenosi Washington Post.
“Rusija se nikada ne bavi takvim stvarima. Nikada nije bilo takvih planova”, komentirao je Peskov, koji je i nekoliko dana ranije odbacio spekulacije o mogućoj ruskoj invaziji već uobičajenom protuoptužbom o zapadnoj "histeriji".
"Ta histerija umjetno je stvorena. Oni koji su doveli svoje oružane snage s druge strane Atlantika, to jest Sjedinjene Države, optužuju nas da provodimo neuobičajene vojne aktivnosti na našem teritoriju", rekao je Peskov na ruskoj televiziji.
"To apsolutno nije logično ni pristojno", obrušio se Peskov na Washington.
Ruska politička analitičarka Tatiana Stanovaya iz R.Politik komentirala je za BBC kako Putin želi na ovaj način poslati poruku Zapadu: "Mislim da je za Putina to stvarno važno. On misli da je Zapad počeo davati ukrajinskoj eliti nadu o pridruživanju NATO-u. Obuka, oružje i tako dalje su kao crvena krpa za Putina i on misli da ako ne djeluje danas, onda će sutra biti NATO baze u Ukrajini. On tome mora stati na kraj."
Ruski analitičar: Ovo nije priprema vojne akcije, nego signal koji Putin želi poslati
"Ako su pokreti vojske (blizu Ukrajine) eksplicitni, onda se ne radi o izravnoj vojnoj akciji - radi se o signalu koji Putin želi poslati", ocijenio je pak Andrej Kortunov, voditelj RIAC-ovog think-tanka u Moskvi, za BBC, sugerirajući da se radi o još jednoj epizodi Putinovog blefiranja i zastrašivanja, po uzoru na onu iz aprila.
Biden je pak prošle sedmice rekao novinarima da će "po svoj prilici" razgovarati sa Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ovom produbljivanju napetosti.
Kao i u aprilu, posljednjih sedmica su se uz granicu s Ukrajinom nagomilali deseci hiljada vojnika, uz hrpu tenkova, oklopnih transportera i drugih vozila i teškog naoružanja.
Moskva i sada tvrdi da samo održava vojne vježbe i da ima pravo premještati svoje snage unutar svojih granica kako god želi, dok na Zapadu mnogi to vide kao moguću uvertiru u invaziju kojom bi ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao dovršiti ono što je počeo 2014. - komadanje ili potpunu okupaciju Ukrajine, koju su on i njemu bliski saradnici poput bivšeg savjetnika i glavnog ideologa Kremlja Vladislava Surkova u više navrata opisali kao umjetnu naciju i državu. Do vojne intervencije Rusije na proljeće ipak nije došlo, no Kijev je, potpuno razumljivo, zabrinut da bi se to moglo dogoditi sada.
