Ciljanje ruskog energetskog sistema postalo je ključni strateški izbor ukrajinskih zapovjednika, naročito u posljednje dvije godine. Sistemski napadi uključuju bombardovanje rafinerija, skladišta, plinovoda i naftovoda te željeznica koje prevoze gorivo za izvoz, piše italijanski Corriere della Sera.
Razlog za intenziviranje napada je kristalno jasan - oštećivanje ruske energetske infrastrukture paralizira gospodarstvo, izbija Rusima iz ruku novac potreban za proizvodnju i nabavu oružja te pritom stvara pritisak na Kremlj da razmotri prekid invazije ili pregovore o miru.
Značajan udarac
Prema podacima iz 2020., dvije godine prije invazije, ruski energetski sektor činio je gotovo 68 posto nacionalnog izvoza, vrijedan oko 255 milijardi dolara godišnje. Samo na izvoz sirove nafte tada su otpadale 72 milijarde dolara, a na izvoz naftnih prerađevina i derivata zajedno je otpadalo 45 milijardi dolara.
Poslije više od tri i pol godine rata, ruski prihodi od izvoza su značajno pogođeni. Zapadni embargo i ukrajinski vojni napadi ograničili su proizvodne kapacitete, a Moskva se sada sve više oslanja na izvoz u Kinu, Indiju i Tursku.
Prema podacima tamošnjeg Ministarstva gospodarstva i finansija, koje je prenio Reuters, predviđaju pad vrijednosti izvoza energenata za 15 posto ove godine i nastavak slične dinamike još barem dvije godine.
Shodno tome očekuje se da će do kraja ove godine ukupna vrijednost prodaje nafte i plina iznositi oko 200,3 milijarde dolara, u odnosu na 235 milijardi u 2024. godini. Sve intenzivniji napadi Ukrajine dodatno mijenjaju situaciju na terenu.
Kako tvrdi Maksim Biljavski, analitičara u Centru Razumkov u Kijevu, ukrajinski su dronovi samo ove godine gađali 70 ključnih ruskih energetskih centara. Više od 45 posto napada odnosilo se na rafinerije, oko 25 posto na skladišne kapacitete, te deset posto na infrastrukturu, uključujući plinovode i naftovode.
Vidljive ekonomske posljedice
Zbog toga je u osam mjeseci došlo do smanjenja ruskih rafinerijskih i transportnih kapaciteta za najmanje 437 milijuna tona sirove nafte, što je više od ukupne štete koju su nanijeli Rusima u prethodnim ratnim godinama. Neki od napada izvedeni su na 1800 kilometara udaljenosti od ukrajinske granice.
Ekonomske posljedice su vidljive - izvoz nafte iz Rusije pao je za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, mjesečni prihod s 15 na 12 milijardi dolara, što predstavlja 4,1 posto BDP-a. Cijene benzina u Rusiji porasle su za 17 posto, a nestašice goriva postale su učestale, naročito u pograničnim regijama.
"Nastave li se ovakvi napadi istim intenzitetom, to bi moglo dovesti do sistemskih nestašica u Rusiji i izazvati ozbiljna ograničenja vojnih sposobnosti kao i unutarnje političke probleme", kazao je analitičar, prenosi italijanski list.
Ukrajinski vojni glasnogovornici izvijestili su o 17 velikih uspjeha u augustu, zahvaljujući novim dronovima domaće proizvodnje. Ukrajinski vojni komentator Ivan Timočko za lokalne je medije izjavio da ruske trupe u okupiranoj Luganskoj oblasti već polagano ostaju bez goriva, što prisiljava njihove zapovjednike da ga plijene od bolnica, pekara i javnih službi.
Inozemni pak promatrači procjenjuju da su ruski rafinerijski kapaciteti nakon ukrajinskih udara reducirani za 17 do 25 posto, što dodatno ograničava sposobnost Moskve da održi ratni napor i gospodarstvo, piše italijanski Corriere della Sera.