Ukrajinski dronovi sve dublje pogađaju Rusiju: Zelenski pokrenuo novu strategiju pritiska na Moskvu
Ukrajina je posljednjih sedmica znatno intenzivirala napade bespilotnim letjelicama na ciljeve duboko unutar Rusije, a predsjednik Volodimir Zelenski najavio je početak, kako je nazvao, "40-dnevne operacije utjecaja", čiji je cilj dodatno povećati pritisak na Moskvu i primorati Kremlj na ozbiljne mirovne pregovore.
Nova strategija dolazi u trenutku kada ukrajinski dronovi sve češće pogađaju rafinerije, vojne objekte, skladišta goriva i drugu ključnu infrastrukturu, dok Rusija istovremeno bilježi sve veće probleme s opskrbom gorivom i zaštitom svog teritorija od napada.
Jedan od najvećih napada od početka rata
Samo nekoliko sati nakon što je Zelenski predstavio plan nove kampanje, Ukrajina je izvela jedan od najvećih koordiniranih napada dronovima od početka rata.
Prema tvrdnjama ruskih vlasti, protivzračna odbrana presrela je najmanje 660 ukrajinskih bespilotnih letjelica, koje su bile usmjerene prema ciljevima u čak 12 ruskih regija, kao i na okupiranom Krimu.
Među pogođenim objektima našla se i hemijska fabrika u Tulskoj oblasti, dok su prethodnih dana zabilježeni novi udari na više rafinerija nafte.
Posebnu pažnju privukla je velika eksplozija u najvećoj moskovskoj rafineriji, nakon koje je gust crni dim satima prekrivao dijelove glavnog grada. Prema informacijama koje prenosi Reuters, postrojenje bi moglo ostati van funkcije sve do 2027. godine.
Rafinerije postale glavna meta
Ukrajinska strategija posljednjih mjeseci jasno pokazuje da se fokus prebacuje na rusku energetsku infrastrukturu.
Napadi na rafinerije i skladišta goriva imaju dvostruki cilj – smanjiti prihode ruske ekonomije i otežati snabdijevanje ruske vojske gorivom na frontu.
Vojni analitičari smatraju da upravo ovakvi udari predstavljaju jedan od najosjetljivijih pritisaka na Moskvu od početka invazije, jer pogađaju sektore od ključnog značaja za funkcionisanje države i vojske.
Oštre poruke Zelenskog i Putina
Govoreći o novoj kampanji, Zelenski je poručio da Rusija plaća cijenu zbog odbijanja ozbiljnih pregovora.
"Ako Ukrajina gori, gorjet će i vaša Moskva", izjavio je ukrajinski predsjednik nakon jednog od napada na rusku infrastrukturu.
Dodao je kako se Rusija suočava sa sve većim problemima upravo zato što predsjednik Vladimir Putin odbija razgovore koji bi mogli dovesti do pravednog mira.
S druge strane, Putin tvrdi da je Moskva spremna za pregovore, ali isključivo pod uslovima koje postavlja Rusija.
Ruski predsjednik priznao je da ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama nanose određenu štetu, ali tvrdi da njihov cilj nije vojni uspjeh već izazivanje panike među stanovništvom.
"Cilj ovih napada je destabilizacija društva i stvaranje osjećaja nesigurnosti", poručio je Putin.
Krim pod posebnim pritiskom
Najveće posljedice ukrajinskih udara trenutno se osjećaju na okupiranom Krimu.
Ruske vlasti bile su primorane privremeno obustaviti prodaju goriva na poluotoku, dok je u pojedinim područjima proglašeno i vanredno stanje.
Ukrajinske snage posljednjih sedmica više puta su gađale elektroenergetske objekte, skladišta goriva i prometne pravce koji povezuju Krim s Rusijom, nastojeći dodatno otežati logistiku ruskih snaga.
Trump mijenja ton prema Putinu?
Razvoj situacije pažljivo prati i Washington.
Američki predsjednik Donald Trump, koji se nedavno sastao sa Zelenskim na samitu G7, ali je prethodno razgovarao i s Putinom, izjavio je kako se Ukrajina trenutno "prilično dobro snalazi" na ratištu.
Prema pisanju američkog portala Axios, pojedini američki zvaničnici tvrde da je Trump tokom razgovora pokazao znatno veću frustraciju ruskim predsjednikom nego ranije.
Navodno je čak izrazio spremnost da odustane od ranije razmatranog dogovora prema kojem bi Rusija zadržala kontrolu nad dijelovima Donbasa u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.
Ipak, evropski saveznici ostaju oprezni.
Jedan od zvaničnika koji je prisustvovao sastancima rekao je za Axios da mnogi lideri i dalje sumnjaju da će Trump zaista izvršiti ozbiljniji pritisak na Moskvu.
Hoće li dronovi natjerati Moskvu za pregovarački sto?
Iako ukrajinski napadi posljednjih mjeseci pokazuju sve veću preciznost i domet, ostaje otvoreno pitanje mogu li oni zaista promijeniti tok rata.
Dio vojnih stručnjaka smatra da kontinuirani udari na energetsku i vojnu infrastrukturu povećavaju pritisak na Kremlj i stvaraju dodatne logističke probleme ruskoj vojsci.
Drugi upozoravaju da bi takva strategija mogla proizvesti suprotan efekat i dodatno učvrstiti stavove ruskog političkog i vojnog vrha da rat treba nastaviti do potpunog vojnog ishoda.
Jedno je, međutim, sve očiglednije – rat bespilotnim letjelicama postao je jedan od ključnih elemenata sukoba, a njegovi efekti više se ne osjećaju samo na liniji fronta, već sve češće i stotinama kilometara unutar ruske teritorije.
Upravo zbog toga narednih 40 dana, koliko traje nova ukrajinska operacija, mogli bi predstavljati jedan od najintenzivnijih perioda rata od početka ruske invazije.