Nasilje na jednom od žarišta trgovine drogom u socijalnom stambenom kompleksu pored sjedišta kompanije Orange u Marseilleu primoralo je telekomunikacijskog giganta da zaključa svoje tamnozelene kapije i naredi hiljadama zaposlenih da rade od kuće.
Poremećaj rada tako prepoznatljive kompanije, one koja daje ime gradskom kultnom fudbalskom stadionu, postao je novi simbol načina na koji trgovina drogom i nesigurnost preoblikuju politiku uoči općinskih izbora.
U nedavnom istraživanju javnog mnijenja, sigurnost se našla među glavnim brigama birača, što je natjeralo kandidate iz cijelog političkog spektra da ponude različite odgovore na problem trgovine drogom.
Mikrokozmos Francuske
"Tema broj jedan je sigurnost. Na terenu najčešće čujem ljude koji mi kažu da zbog toga više ne odlaze u sami centar grada", rekla je kandidatkinja centra desnice Martine Vassal za POLITICO.
Francuske političke stranke pažljivo prate ovu izbornu utrku u potrazi za naznakama širih političkih borbi koje se spremaju uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.
Na mnogo načina, Marseille je mikrokozmos Francuske u cjelini, odražavajući širu demografsku sliku zemlje i njene najveće političke sukobe.
Grad je raznolik. Multikulturalne i siromašnije četvrti koje uglavnom podržavaju radikalnu ljevicu graniče s konzervativnim predgrađima koja su se posljednjih godina okrenula krajnjoj desnici. Kao i u većem dijelu Francuske, podrška političkom centru u Marseilleu slabi.
Aktuelni gradonačelnik s ljevice, Benoît Payan, i dalje je blagi favorit u martovskoj utrci, ali Franck Allisio, kandidat krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, odmah je iza njega, pri čemu obojica prema anketama imaju oko 30 posto podrške.
Pitanja koja dominiraju dotiču samu srž identiteta Marseillea: njegovu ozloglašenu trgovinu drogom, ukorijenjeno siromaštvo i neuspjeh da iskoristi konkurentske prednosti mladog, osunčanog grada strateški smještenog na Mediteranu.
Ko god uspije artikulirati program koji govori o lokalnim realnostima Marseillea, a istovremeno odgovara na strahove koji se dijele širom Francuske, bit će u dobroj poziciji da osvoji gradsku vijećnicu — i svojoj stranci ponudi potencijalni nacrt za predsjedničku kampanju 2027. godine.
Drugi grad
Marseille je oduvijek imao svojevrsni kompleks mlađeg brata u odnosu na Pariz, zamjerku koja nadilazi fudbalsko rivalstvo između Paris Saint-Germaina i Olympiquea iz Marseillea.
Mnogi u gradu francusku prijestolnicu doživljavaju kao udaljeni centar moći koji pokušava nametnuti vlastita rješenja Marseilleu, bez dovoljnog konsultiranja lokalnih stručnjaka.
"Pariz se prema Marseilleu odnosi gotovo kao prema koloniji. Mjesto koje posjetite, date obećanja, bez ikakve garancije da će novac ikada biti potrošen", rekao je Allisio.
Kada je riječ o trgovini drogom i sigurnosti, lideri iz cijelog političkog spektra slažu se da Pariz propisuje lijekove koji liječe simptome krize, a ne njen uzrok.
Nasilje povezano s trgovinom drogom ponovo je dospjelo u fokus u novembru, kada je ubijen 20-godišnji Mehdi Kessaci. Vlasti istražuju zločin kao čin zastrašivanja. Mehdiyev brat Amine Kessaci jedan je od najistaknutijih gradskih aktivista protiv trgovine drogom, a postao je poznat nakon što je njihov polubrat, koji je bio uključen u taj posao, ubijen prije nekoliko godina.
Predsjednik Emmanuel Macron, ministar unutrašnjih poslova Laurent NuNez i ministar pravde GErald Darmanin posjetili su Marseille nakon Kessacijevog ubistva, predstavljajući oštru agendu borbe protiv kriminala s ciljem zaustavljanja nasilja i dotoka droge.
Lokalno stanovništvo naglašava da ulaganja u red i zakon moraju biti praćena finansiranjem javnih usluga. Dokle god vlasti ne poprave tromu ekonomiju koja je nezaposlene mlade ljude gurnula prema trgovini drogom, problem će se nastaviti.
"Sama represija nije efikasna. Da jeste, trgovina drogom ne bi procvjetala kao što jeste", rekla je Kaouther Ben Mohamed, bivša socijalna radnica koja je postala aktivistica.
Stanovanje je još jedno važno pitanje, jer mnogi siromašni stanovnici žive u opasnim, zapuštenim zgradama.
"Živimo u usr*nom gradu. Ovdje nismo sigurni", rekao je Mahboubi Tir, visok i krupan mladić građe ragbijaša.
Tir je prošlog aprila proveo mjesec dana u komi, a još nekoliko mjeseci u bolnici nakon što je napadnut tokom svađe oko parkiranja. Lice mu je i dalje bilo natečeno i izobličeno kada je u decembru razgovarao s POLITICO-om o tome kako je taj incident promijenio njegov odnos prema gradu u kojem je odrastao.
"Skoro sam umro i bio sam ljut na grad“, rekao je Tir, koji pati od gubitka pamćenja i ima samo maglovito sjećanje na to šta je dovelo do napada, dok je pio kafu u zadnjoj kancelariji male, lijevo orijentisane političke organizacije u kojoj volontira - Citizen Ambition.
Sigurnosni problem
U kojoj mjeri aktivističke grupe u Marseilleu mogu donijeti promjene u gradu čiji problemi traju decenijama, tek treba da se vidi, ali četiri vodeća kandidata za gradonačelnika dijele sličnu dijagnozu.
Svi vjeruju da su senzacionalističke priče o kriminalu koje pune nacionalne naslove posljedica nedostatka radnih mjesta i zapostavljenih javnih usluga, te da odgovori francuske države promašuju suštinu problema. Umjesto oslanjanja na strože kazne kao sredstvo odvraćanja, oni tvrde da bi država trebala dati prednost lokalnom policijskom radu i javnim ulaganjima.
Kada je Payan najavio kandidaturu za novi mandat, obećao je besplatne obroke za 15.000 učenika kako bi ih vratio u škole, kao i udvostručenje broja lokalnih policajaca u okviru jačanja policije u zajednici.
Allisiov program stavlja naglasak na potrošnju vezanu za sigurnost: više videonadzora, više vozila za lokalnu policiju i formiranje "specijaliziranih jedinica za borbu protiv provala i narušavanja javnog reda“.
Vassal, kandidatkinja centra desnice koju podržavaju konzervativni Republikanci i stranke bliske Macronu, također je predložila naoružavanje kontrolora karata u javnom prevozu.
I Allisio i Vassal pozivaju na neprecizirane rezove u potrošnji, uz očuvanje osnovnih lokalnih usluga poput škola, javnog prevoza i parkova.
Vassal, koja je treća prema anketama, rekla je da bi učinila javni prevoz besplatnim za stanovnike mlađe od 26 godina širom razuđenog grada. Optužuje sadašnju administraciju da je izdala premalo građevinskih dozvola, usporavajući razvoj novih stambenih i poslovnih objekata, a time i obnovu najugroženijih dijelova Marseillea, trend koji obećava preokrenuti.
I Vassal i Allisio zagovaraju niže lokalne poreze na imovinu kako bi se potaknula mala preduzeća i otvorila nova radna mjesta. Allisio je također predložio da parkiranje kraće od 30 minuta bude besplatno kako bi se olakšale isporuke i brze kupovine.
Iznimka, barem kada je riječ o javnoj sigurnosti, jeste SEbastien Delogu, sljedbenik trostrukog predsjedničkog kandidata radikalne ljevice Jean-Luca Mélenchona. Iako je Delogu četvrti s 14 posto podrške, ne treba ga otpisivati, s obzirom na to da je Mélenchon pobijedio u Marseilleu u prvom krugu posljednja dva predsjednička izbora.
Iako Delogu priznaje da je kriminal problem, ne želi trošiti više novca na policiju. Umjesto toga, predlaže da se sredstva koja drugi kandidati žele usmjeriti na sigurnost ulože u smanjenje siromaštva, stanogradnju i lokalni javni zdravstveni sektor.
Ko god pobijedi, morat će se suočiti s neugodnom istinom - osim lokalne policije zadužene za javni red i zdravlje, policijski i pravosudni poslovi uglavnom su u nadležnosti nacionalnog nivoa vlasti.
Rješenje problema Marseillea u velikoj će mjeri zavisiti od ishoda onoga što se naredne godine bude dešavalo u Parizu, piše POLITICO.