Iran je postavio jasan ultimatum Sjedinjenim Državama, naglasivši da će mirovni sporazum potpisati samo pod uslovom da mu se oslobodi 24 milijarde dolara zamrznute imovine.
Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi iznijeli su ovaj zahtjev tokom sastanaka s katarskim zvaničnicima u Dohi.
Iranska strana insistira da polovina tog iznosa, odnosno oko 12 milijardi dolara, mora biti prebačena odmah nakon objave memoranduma o razumijevanju, dok bi ostatak bio oslobođen u narednih 60 dana. Zvaničnici bliski pregovorima poručuju da bez hitne uplate blokiranog novca uopšte neće biti daljih pregovora.
Trump pred teškom odlukom i pritiskom saveznika
Američki predsjednik Donald Trump upozoren je da bi prihvatanje ovakvih uslova značilo praktično nagrađivanje iranskog režima i plaćanje za završetak sukoba.
Zamrznuta sredstva koja Teheran potražuje predstavljaju prihode od prodaje nafte i plina koji su godinama blokirani u stranim bankama zbog američkih sankcija. Iako se ukupna iranska zamrznuta imovina procjenjuje na više od 100 milijardi dolara, ovaj konkretan dio novca nalazi se u bankama u Južnoj Koreji, Kataru, Iraku, Japanu, Luksemburgu, Bahreinu, Turskoj i Njemačkoj.
Da bi se novac oslobodio, Washington bi morao ublažiti sankcije i osigurati mehanizam koji garantuje da Teheran te milijarde neće usmjeriti u nuklearni program ili finansiranje regionalnih milicija.
Izvori bliski Bijeloj kući navode da Trump sebi ne može priuštiti ovakav korak, jer bi prebacivanje milijardi dolara prije potpisivanja trajnog sporazuma naišlo na oštre osude njegovih birača i saveznika, koji u tome vide popuštanje režimu koji je zatvaranjem Hormuškog moreuza ugrozio globalnu ekonomiju.
Pregovori iza zatvorenih vrata i diplomatske tenzije
Dok Katar pokušava posredovati u pronalaženju tehničkog modela za oslobađanje sredstava, u Washingtonu je najavljen hitan sastanak užeg kabineta Trumpove administracije koji će se održati u Bijeloj kući.
Sastanak dolazi u trenutku kada obje strane signaliziraju da su blizu dogovora o pretvaranju privremenog primirja u dugotrajnije rješenje, ali je proces trenutno blokiran zbog nesuglasica oko formulacija o iranskom nuklearnom programu i sankcijama.
Američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je da se rasprava vodi bukvalno oko jedne riječi i jedne rečenice. Istovremeno, situaciju dodatno komplikuju optužbe iz Teherana da je američka vojska izvela nove vojne operacije na jugu Irana i napala iranske trgovačke brodove, što iranske vlasti karakterišu kao višekratno kršenje primirja.
Stanje na terenu, Hormuški moreuz i regionalni sukobi
Uprkos tenzijama, iranska Revolucionarna garda je potvrdila da je kroz Hormuški moreuz u protekla 24 sata prošlo 25 plovila, uključujući i naftne tankere, i to uz odobrenje i koordinaciju iranske mornarice.
S druge strane, u samom Iranu je, nakon naredbe predsjednika Masouda Pezeshkiana, djelimično obnovljen pristup internetu, mada mještani Teherana javljaju da mreža još uvijek ne radi u punom kapacitetu.
Paralelno s ovim diplomatskim procesima, Izrael je započeo kopnene operacije sjeverno od svoje vojne sigurnosne zone u južnom Libanu kako bi potisnuo napadačke sposobnosti Hezbollaha.
Izraelske snage izvele su i niz napada u dolini Bekaa, pogodivši lokaciju u blizini najveće libanonske brane, što je izazvalo oštre osude tamošnjih vlasti zbog ugrožavanja ključne civilne infrastrukture.