Trka za što bržim plasiranjem umjetne inteligencije (AI) na tržište povećala je rizik od katastrofe razmjera pada Hindenburga, koja bi mogla uništiti povjerenje javnosti u tu tehnologiju, upozorio je jedan od vodećih svjetskih istraživača.
Michael Wooldridge, profesor umjetne inteligencije sa Univerziteta Oxford, smatra da opasnost leži u ogromnom komercijalnom pritisku na tehnološke kompanije da što prije izbace nove AI alate, očajnički pokušavajući privući korisnike prije nego što se u potpunosti shvate mogućnosti i potencijalne mane proizvoda.
Pojava AI chatbotova čiji se sigurnosni mehanizmi lako zaobilaze pokazala je kako su komercijalni interesi prevagnuli nad opreznijim pristupom razvoju i sigurnosnom testiranju. "To je klasičan scenarij u svijetu tehnologije", izjavio je on.
Wooldridge, koji će održati predavanje pod naslovom „Ovo nije umjetna inteligencija kakvu su nam obećali“, rekao je da je „hindenburški trenutak“ vrlo izgledan dok se kompanije utrkuju s implementacijom sve naprednijih alata.
Podsjetio je na sudbinu Hindenburga, cepelina koji se 1937. godine zapalio prilikom slijetanja, što je trenutno ugasilo globalni interes za tu tehnologiju. "Od tog momenta tehnologija je bila mrtva, a sličan scenarij predstavlja stvaran rizik i za umjetnu inteligenciju", istakao je Wooldridge.
Scenariji koje profesor predviđa uključuju:
- Smrtonosnu nadogradnju softvera za samovozeće automobile.
- Hakerski napad potpomognut umjetnom inteligencijom koji bi prizemljio svjetske aviokompanije.
- Kolaps velike finansijske institucije izazvan greškom AI sistema.
Njegova ključna zamjerka je jaz između očekivanja i stvarnosti. Dok su stručnjaci očekivali AI koji daje tačna rješenja, današnji modeli generišu odgovore na osnovu vjerovatnoće sljedeće riječi. "Današnja umjetna inteligencija nije ni tačna ni potpuna, već je vrlo, vrlo aproksimativna", rekao je profesor.
Problem je što chatbotovi griješe na nepredvidive načine, nemaju svijest o greški, ali su dizajnirani da uvijek daju samouvjerene odgovore. Kada su ti odgovori oblikovani da zvuče ljudski i uljudno, lako mogu zavarati ljude.
Rizik je u tome da se ljudi prema umjetnoj inteligenciji počnu odnositi kao prema ljudskim bićima. Istraživanja iz 2025. godine pokazuju da je skoro trećina studenata izjavila da su oni ili njihovi prijatelji imali neku vrstu romantične veze s AI-jem. "Kompanije žele predstaviti AI na vrlo ljudski način, ali mislim da je to opasan put. Moramo shvatiti da su to samo ušminkane proračunske tablice i alati", dodao je Wooldridge.
Wooldridge vidi ideal u ranim sezonama Zvjezdanih staza (Star Trek). U epizodi iz 1968. godine, Spock postavlja upit računaru, na što mu ono neljudskim glasom odgovara da nema dovoljno podataka za odgovor.
"To nije ono što danas dobijamo. Dobijamo previše samouvjerenu umjetnu inteligenciju koja uvijek kaže: 'Da, evo odgovora'. Možda nam treba AI koji nam se obraća glasom računara iz Zvjezdanih staza, kako nikada ne biste pomislili da je to ljudsko biće", zaključio je Wooldridge.