Naučnici su uz pomoć umjetne inteligencije otkrili čak 73 dosad nepoznate vulkanske kaldere skrivene na dnu okeana. Ovo značajno otkriće više nego utrostručuje broj poznatih podmorskih kaldera i moglo bi igrati važnu ulogu u procjeni budućih vulkanskih opasnosti.
Istraživanje je predvodio tim vulkanologa sa Paris-Saclay University, a rezultati su privukli veliku pažnju naučne zajednice.
Opasnosti koje vrebaju s dna okeana
Većina vulkanske aktivnosti na Zemlji odvija se ispod površine mora, gdje se tektonske ploče neprestano pomjeraju, sudaraju i podvlače jedna ispod druge. Iako su mnoge podmorske erupcije relativno slabe, povremeno dolazi do izuzetno snažnih eksplozija.
Takve erupcije mogu stvoriti kaldere, ogromna udubljenja nalik kraterima koja nastaju kada se tlo uruši u ispražnjenu magmatsku komoru vulkana. Neke od njih odavno su neaktivne, dok druge mogu ukazivati na vulkanske sisteme koji bi se jednog dana mogli ponovo aktivirati.
Podmorske kaldere mogu izazvati snažne erupcije, cunamije, udarne talase i ogromne količine vodene pare.
Jedan od najupečatljivijih primjera bila je erupcija Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022. godine u arhipelagu Tonga. Eksplozija je stvorila atmosferske udarne talase koji su stigli do svemira, izazvala cunamije širom Pacifika i prouzrokovala štetu hiljadama kilometara daleko.
Umjetna inteligencija ubrzala potragu
Prije ovog istraživanja bilo je poznato manje od 30 podmorskih kaldera, što je predstavljalo veliki nedostatak podataka za naučnike.
Kako bi riješili taj problem, istraživači su prilagodili algoritam umjetne inteligencije koji je prvobitno razvijen za otkrivanje udarnih kratera na Marsu. Zatim su ga primijenili na batimetrijske karte koje prikazuju reljef morskog dna.
Algoritam je u početku označio čak 87.435 mogućih struktura. Nakon primjene dodatnih filtera i detaljne ručne provjere, broj je smanjen na 78 vjerovatnih kaldera.
Među njima je bilo pet već poznatih, što je potvrdilo tačnost metode, dok su preostale 73 predstavljale nova otkrića.
Gdje su pronađene nove kaldere?
Rezultati istraživanja pokazali su da se podmorske kaldere pojavljuju na različitim geološkim lokacijama.
Osam novootkrivenih struktura nalazi se duž srednjooceanskih hrptova, odnosno na granicama tektonskih ploča.
Devet ih je pronađeno u vulkanskim lukovima, dok je čak 61 kaldera otkrivena unutar samih tektonskih ploča, primjerice u lancima podmorskih planina, a ne na njihovim rubovima.
Naučnici su posebno izdvojili sedam novih kaldera koje smatraju prioritetima za buduća istraživanja zbog njihove dubine, oblika i položaja, jer bi mogle pomoći u boljem razumijevanju rizika od podmorskih vulkanskih erupcija.
Važan korak za procjenu budućih rizika
Iako istraživanje nije utvrdilo jesu li novootkrivene kaldere trenutno aktivne, ranije studije pokazale su da se čak i vulkani za koje se vjerovalo da su ugašeni mogu postepeno puniti magmom i ponovo postati aktivni.
Zbog toga je važno znati gdje se nalaze ovakve geološke strukture kako bi se one koje predstavljaju najveći rizik detaljnije pratile i proučavale.
Autori studije ističu da njihov skup podataka popunjava veliku prazninu u dosadašnjim saznanjima o podmorskim vulkanima te predstavlja pouzdan temelj za buduće globalne procjene vulkanskih opasnosti.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Communications Earth & Environment.