Nova generacija umjetnih bakterija mogla bi predstavljati prijetnju imunološkim sistemima i ekosistemima širom planete – upozoravaju vodeći svjetski naučnici.
Jeste li čuli za pojam ‘kiralnost’? Radi se o svojstvu molekula koje je još u 19. stoljeću otkrio Louis Pasteur, posmatrajući kristale na vinskim čepovima. Ukratko, to znači da dvije molekule mogu imati isti hemijski sastav, ali različitu prostornu strukturu – poput lijeve i desne ruke, zrcalne slike koje se ne mogu poklopiti.
Takve razlike naizgled su bezazlene, ali u biologiji znače sve. Naš imunološki sistem reaguje na patogene koristeći specifične molekularne „ključeve“ – ako neko u laboratoriji proizvede tog mikroba, ti ključevi više ne bi odgovarali. Imunitet bi mogao zakazati, a prirodni obrambeni mehanizmi – potpuno otkazati.
Ako bi se ovakvi mikroorganizmi počeli širiti, mogli bi inficirati ljude, životinje, biljke, a poznati lijekovi i terapije postali bi beskorisni. Moguć je čak i kolaps čitavih ekosistema.
Naučnici već upozoravaju na rizik od egzistencijalne prijetnje. Na skupu u Pasteurovom institutu u Parizu, okupljeni stručnjaci – uključujući i Nobelovce – pozvali su na trenutnu obustavu svih eksperimenata sa ovim mikroorganizmima.
„Postoji scenarij u kojem bi ovakav organizam postao invazivna vrsta i poremetio mnoge kritične ekosisteme – uključujući ljudski. To bi moglo predstavljati ekstremnu prijetnju za opstanak“, rekao je David Relman, mikrobiolog sa Stanforda.
Slične greške desile su se i ranije. Poznati lijek talidomid iz 1950-ih izazvao je teške deformitete kod više od 10.000 novorođenčadi jer su njegove dvije kiralne verzije imale potpuno različite efekte – jedna je ublažavala mučnine, a druga izazivala stravične urođene mane.
To je još jedan razlog zbog kojeg naučnici zahtijevaju globalne sigurnosne mjere prije nego što bude prekasno.
Iako je cilj istraživanja bio razviti stabilnije lijekove koje tijelo sporije razgrađuje, pokazalo se da zrcalni mikrobi mogu preživjeti, hraniti se i evoluirati. Neki stručnjaci smatraju da bi ih bilo moguće stvoriti već za 10–30 godina.
„Samo jedna greška, slučajna ili namjerna, i ovi organizmi bi mogli pobjeći iz laboratorija. A tada više nema nazad“, upozorio je John Glass, ekspert za sintetičku biologiju iz Kalifornije.
Ujedinjeno Kraljevstvo je u svom nedavnom odbrambenom pregledu upozorilo na „ogromnu štetu“ koju bi mogle izazvati nove bio-prijetnje. A bivši američki predsjednik Donald Trump izdao je uredbu kojom se ograničavaju eksperimenti koji pojačavaju patogene, referirajući se na kontroverznu teoriju o porijeklu COVID-19.
Naučnici koji rade na razvoju ovih organizama kažu da sarađuju s UN-om i drugim međunarodnim tijelima, ali priznaju da postojeća biosigurnosna pravila nisu dovoljna.
„Imamo neviđen kapacitet da mijenjamo biljke, životinje i mikrobe. To više nije naučna fantastika, već realna opasnost“, upozorava dr. Filippa Lentzos s King’s Collegea u Londonu.
„Moramo hitno prepoznati da je odgovorna nauka važnija nego ikad. Ovo nije eksperiment bez posljedica – ovo je pitanje opstanka.“