Kortizol se često spominje kao hormon koji stoji iza brojnih problema poput umora, akni, oticanja lica i povećanja tjelesne težine. Ipak, stručnjaci ističu da je njegova uloga u organizmu mnogo složenija i da bez njega tijelo ne bi moglo pravilno funkcionisati.
Ovaj hormon učestvuje u regulaciji odgovora na stres, održavanju nivoa šećera u krvi i kontroli upalnih procesa.
Njegov nivo tokom dana prirodno oscilira. Najviši je u jutarnjim satima, kada pomaže organizmu da se razbudi i pripremi za dnevne aktivnosti, dok navečer opada kako bi se tijelo moglo odmoriti i pripremiti za san.
Međutim, određene svakodnevne navike mogu poremetiti ovaj ritam. Ljekari posebno upozoravaju na dvije koje se izdvajaju kao najčešći uzroci povišenog kortizola: hronični stres i nedostatak kvalitetnog sna.
Hronični stres remeti prirodnu ravnotežu
Savremeni način života mnogima donosi stalnu izloženost pritiscima. Poslovne obaveze, stalna dostupnost putem telefona i elektronske pošte, finansijski problemi i složeni međuljudski odnosi često postaju dio svakodnevice.
Povremeni stres nije nužno štetan jer pomaže organizmu da reaguje u zahtjevnim situacijama, ali problem nastaje kada napetost traje duži vremenski period.
„Kratkoročno, stres podiže kortizol na koristan način, ali kada postane konstantan, tijelo održava kortizol povišenim duže nego što je normalno i narušava uobičajeni dnevni ritam, posebno tako što večernje vrijednosti rastu baš kada bi trebale biti niske“, objašnjava dr. Maram Kalifa.
U takvim okolnostima organizam ostaje u stanju stalne pripravnosti. Nervni sistem zadužen za reakciju na opasnost i pojačanu aktivnost neprestano je uključen, dok mehanizmi koji omogućavaju odmor i oporavak ne uspijevaju doći do izražaja.
Posljedice se ne ogledaju samo u osjećaju nervoze ili lošijem raspoloženju. Dugotrajno povišen nivo stresa povezuje se s većim rizikom od razvoja inzulinske rezistencije, kardiovaskularnih bolesti, anksioznosti i depresije.
To pokazuje da psihičko opterećenje može imati veoma konkretne posljedice po fizičko zdravlje.
Nedostatak sna utječe na nivo hormona
Osim stresa, stručnjaci kao važan faktor izdvajaju i loš san. Sve češća navika odgađanja odlaska u krevet zbog korištenja mobitela, gledanja televizije ili drugih aktivnosti može značajno utjecati na hormonsku ravnotežu organizma.
U normalnim okolnostima kortizol navečer dostiže najniže vrijednosti, a zatim postepeno raste do jutra. Kada osoba redovno ne spava dovoljno, prirodne oscilacije hormona postaju slabije izražene.
Osim umora i smanjene koncentracije tokom dana, mogu se pojaviti i manje primjetni metabolički poremećaji.
„Relativno visoki večernji nivoi kortizola podstiču inzulinsku rezistenciju, narušavaju toleranciju glukoze i pojačavaju hormonske nepravilnosti koje potiču veći unos kalorija, nakupljanje visceralne masti i razvoj metaboličkog sindroma“, upozorava dr. Kalifa.
Zbog toga stručnjaci sve češće naglašavaju važnost redovnog i kvalitetnog sna. Preporuka je da odrasle osobe spavaju između sedam i devet sati tokom noći, uz što pravilniji raspored odlaska na spavanje i buđenja, kako bi se očuvala prirodna hormonska ravnoteža organizma.