Istraživači sa američkog univerziteta UCLA i Univerziteta u Tel Avivu otkrili su zabrinjavajuću sličnost: umor utiče na mozak gotovo isto kao alkohol. Praćenjem moždanih funkcija i mjerenjem reakcije 1500 moždanih ćelija u regijama zaduženim za vizuelnu percepciju i pamćenje, naučnici su otkrili da umorni ljudi postaju znatno manje sposobni da povežu ono što vide s onim što misle.
“Fascinirani smo posmatranjem kako nedostatak sna ‘zamagljuje’ moždanu aktivnost. Ćelije postaju tromije, a komunikacija između neurona se usporava”, objašnjava dr. Itzhak Fried, vođa istraživanja.
Kada vozač postane umoran, percepcija i vizuelni procesi drastično usporavaju. Mozgu je potrebno više vremena da obradi ono što oči vide. To znači da dok jedan dio mozga „drijema“, drugi dio još pokušava normalno funkcionisati što stvara opasne mentalne „rupe“ tokom vožnje.
Brojke koje šokiraju
Istraživanja pokazuju da je osoba koja vozi nakon 17 sati bez sna u jednakoj opasnosti kao neko s 0,5 promila alkohola u krvi, dvostruko veći rizik od nesreće.
Ako vozač spava manje od pet sati, rizik od saobraćajne nesreće povećava se gotovo tri puta.
U analizi 4.751 saobraćajne nesreće u SAD, utvrđeno je da je pospanost vozača uzrok 7% svih nesreća i čak 21% nesreća sa smrtnim ishodom.
Globalno, između 15 i 20 posto nesreća s komercijalnim vozilima uzrokovano je umorom vozača. Čak 56% profesionalnih vozača priznaje da vozi pospano.
Mikrosan – sekunde koje odlučuju život
Jedan od najvećih rizika je mikrosan, kratki trenutak gubitka svijesti koji traje samo 2 do 4 sekunde.
Tokom tog perioda, vozač ne registruje okolinu, već misli da mu je samo „pala koncentracija“.
Na primjer: pri brzini od 80 km/h, mikrosan od 3 sekunde znači vožnju naslijepo duž više od 50 metara.
Simptomi koji prethode mikrosnu su klimanje glavom, teške kapke, sporije reakcije i učestalo zijevanje.
Najrizičnija vremena su:
- između 2 i 5 sati ujutro,
- rano popodne (14–16h),
- te kasno uvečer (22–00h).
Umor drastično mijenja emocionalno stanje vozača: smanjuje koncentraciju, toleranciju i procjenu opasnosti. Umorni vozači često voze prebrzo, ne drže razmak i loše reagiraju u kriznim situacijama.
Kako spriječiti kobne posljedice
Prije puta:
- Odmorite se i spavajte barem 7–8 sati.
- Ne krećite na put odmah nakon posla.
- Planirajte pauze i vožnju u etapama.
Tokom vožnje:
- Stanite svaka 2 sata ili nakon 200 km.
- Kratka pauza od 30 minuta povećava koncentraciju.
- Ako vam se oči sklapaju – odmah stanite i odrijemajte.
- Pomognu svjež zrak, kratka šetnja, kafa ali ne pretjerujte.
Prepoznajte znakove umora:
Zijevanje, teški kapci, gubitak fokusa, ukočen vrat, sporije reakcije. Ako ih osjetite, ne forsirajte vožnju.
Dodatna zaštita
Za one koji puno vremena provode na cesti, osiguranje od nezgode može biti od ključne važnosti.
Ono pokriva medicinske troškove, invaliditet, smrtne slučajeve i gubitak prihoda tokom oporavka.