Za nepunih dvadesetak dana, tačnije 1.augusta Sjedinjene Američke Države trebale bi početi s primjenom uvođenja carina u iznosu od 30 posto na sve proizvode koje Bosna i Hercegovina izvozi u Sjedinjene Američke Države, osim sektorskih carina.
Najavio je to prije nekoliko dana američki predsjednik Donald Trump, u pismu predsjedavajućoj Predsjedništva BiH, Željki Cvijanović.
Vlasti u BiH još nemaju odgovor na ovaj, najnoviji problem za bh. izvoznike, jer od aprila, kada je i najavljeno uvođenje visokih carina za BiH pri izvozu za SAD, pitanje otvaranja bilo kakvih pregovora u ovoj oblasti između dvije zemlje postalo je predmetom političkih prepucavanja i nesuglasica.
SNSD-ov populizam i politikanstvo
Poznato je da SNSD i Milorad Dodik preko pitanja carina s SAD-a prije svega žele u fokus staviti i glorificirati Dodikovu ulogu u rješavanju ovog problema iako on na poziciji entitetskog predsjednika nema nikakve nadležnosti niti za vanjsku politiku, niti za carine.
Dodik je naime prije nekoliko mjeseci u nekom od javnih obraćanja napomenuo kako se zalaže za ukidanje carina na svu robu iz SAD-a, a njegov kadar, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, požurio je takav prijedlog uputiti Vijeću ministara BiH bez pribavljenih stručnih mišljenja i provedenih analize o eventualnim posljedicama takve odluke.
S ovim ozbiljnim pitanjem SNSD se 'poigravao' mjesecima na populistički i politikantski način, želeći se samo 'ulizati' američkoj administraciji i ne vodeći računa o tome kako bi se njihov prijedlog odrazio na BiH, ali i na odnose BiH s EU s kojom naša zemlja ima ima najveću trgovinsku razmjenu.
Kada je Predsjedništvo BiH 13.juna na zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, usvojilo zaključke o otvaranju bilateralnih ekonomskih i trgovinskih konsultacija sa SAD uz konkretne prijedloge šta trebaju uraditi Vijeće ministara i MVTO, i nakon toga Košarac se pokušao staviti iznad kolektivnog šefa države.
Košarac bi da diktira ton i sadržaj pisma
Naime, Predsjedništvo je u svojim zaključcima jasno naznačilo čime se Vijeće ministara BiH, odnosno resorno ministarstvo moraju rukovoditi pri izradi Pisma namjere Trgovinskom predstavniku SAD (USTR) za otvaranje bilateralnih ekonomskih i trgovinskih konsultacija sa SAD, koje je potom Košarac trebao dostaviti Predsjedništvu BiH na dalje postupanje.
No, kako saznaje Raport Košarac je Pismo namjere pisao više po svom nahođenju, nego po zaključcima Predsjedništva BiH, pa mu je ono vraćeno uz sugestije da kvalitetnije uradi posao iz svoje nadležnosti.
Sve to je usporilo uspostavu komunikacije BiH i SAD o trgovinskim konsultacijama, a u međuvremenu američki predsjednik Donald Trump objavio je sa je 1. august rok za početak primjene carina od 30 posto za izvoznike iz BiH u SAD.
Iako se očekivalo da bi informacija o otvaranju bilateralnih ekonomskih i trgovinskih konsultacija BiH sa SAD i carinama za bh. priozvode pri uvozu u tu zemlju, mogla biti temom ovosedmičnog sastanka članova Predsjedništva BiH s v.d. pomoćnikom državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Brendanom Hanrahanom u Sarajevu, javnost nije upoznata s tim da li je takvih razgovora i bilo.
U šturom saopćenju Predsjedništva BiH tek je navedeno da je bilo razgovora i o ekonomskim pitanjima i da su se sagovornici saglasili 'da je potrebno inicirati aktivnosti koje će biti usmjerene na održiv i ubrzan ekonomski rast, osobito u oblastima, energetike, transportne infrastrukture i povećanom obimu američkih investicija u BiH.'
Dok se čeka bilo kakav 'haber' vlasti o tome čini li išta na prevazilaženju novonastale situacije, oko 150 izvoznika iz BiH u SAD suočeno je s tim da sad plasman roba u tu zemlju vrši uz carine od 30 posto .
Izvoz u SAD iz BiH raste, uvoz opada
Kako je Raportu potvrđeno u Upravi za indirektno oporezivanje BiH u prvih šest mjeseci ove godine, firme iz BiH izvezle su robe u SAD vrijednosti od oko 118 miliona KM .
Prema spisku kompanija izvoznika iz BiH u SAD koji je Raportu dostavljen uz odgovor o izvezenim količinama roba, primjetno je da je najveći broj tih firmi i to njih 120 s područja FBiH, dok je tridesetak firmi s područja entiteta RS.
Pored firmi namjenske industrije iz FBiH i RS koje izvoze u SAD, na tom spisku su i firme koje se bave izvozom vode i alkoholnih i bezalkoholnih pića, namještaja, automobilskih dijelova i opreme, ali i rukotvorina.
Na upit Raporta koliko je BiH uvezla u prvih šest mjeseci ove godine roba iz SAD, iz UIOBiH su naveli da je riječ o robi u vrijednosti 36,1 milion KM na koju je plaćeno 7, 9 miliona KM dažbina.
Iz Raportu dostavljenih podataka iz UIOBiH vidljivo je da je u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, izvoz u SAD od januara do juna ove godine, po vrijednosti skoro uduplan, jer je u 2024. za prvih šest mjeseci iz BiH u SAD izvezeno roba vrijednosti oko 60 miliona KM.
S druge strane prošle godine od janaura do juna uvoz iz SAD-a je bio oko 126 miliona KM i plaćeno je dažbina na taj uvoz oko 24 miliona KM.
Pokazatelji govore da je uvoz u prvih šest mjeseci iz SAD u BiH smanjen, a izvoz povećan.
Iz UIOBiH o obračunu dažbina
Iz UIOBiH za Raport su naglasili da roba koja se uvozila iz SAD ne znači da je proizvedena u SAD i da može biti iz Kine, Meksika, Kanade ili neke druge zemlje i da to određuje i obračun dažbina pri uvozu u BiH.
'Primjerice, ukoliko je proizvod iz EU, a neko ga je kupio u SAD i kasnije izvezen iz SAD u Bosnu i Hercegovinu na njega neće biti obračunata carina ukoliko posjeduje dokaz o porijeklu , odnosno da je proizveden u EU.
Ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju.'- kažu za Raport iz UIOBiH.
Napominjući da carina predstavlja osnovnu uvoznu dažbinu koja se naplaćuje na robu prilikom njenog ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, iz UIOBiH pojašnjavaju da ova dažbina spada u grupu indirektnih poreza, jer tereti potrošnju, uračunava se u cijenu robe i na kraju je plaća krajnji potrošač.
'Upravo zbog toga, carina se može posmatrati kao oblik poreza na promet.Svaka roba koja se uvozi u BiH, kao i u druge zemlje svijeta, podliježe razvrstavanju prema Carinskoj tarifi – sistematizovanom spisku roba sa naznačenim carinskim stopama.'-navode iz UIOBiH.
Iz Uprave pojašnjavaju i da ukoliko BiH ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljom iz koje roba je proizvedena, mogu se primjenjivati niže carinske stope ili carine uopšte nema. Druga je stvar ako BiH takvog sporazuma nema, kao što je slučaj s SAD-a.
'Bosna i Hercegovina trenutno nema potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog toga se na robu porijeklom iz SAD prilikom uvoza u BiH primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. U praksi to znači da će roba iz SAD-a, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od 0%, 5%, 10% ili 15%.'- zaključuju za Raport iz UIOBiH.