Svijet

Uoči samita NATO-a u Madridu. Turska ponovo o kandidaturi Finske i Švedske

 Turska je u ponedjeljak poručila da će se razgovori o zahtjevima Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u nastaviti, a predstojeći samit NATO-a u Madridu nije krajnja tačka tih razgovora.

"Kao što smo ranije kazali, samit NATO-a u Madridu nije prekretnica ili krajnja tačka za nas, tako da će se ti pregovori nastaviti. To smo rekli i našim sagovornicima iz Finske i Švedske", rekao je portparol predsjednika Turske Ibrahim Kalin na konferenciji za novinare u Briselu u Belgiji nakon pregovora sa predstavnicima Finske i Švedske, održanih pod okriljem NATO-a.

Kalin je također kazao da Turska očekuje od Švedske da poduzme konkretne korake protiv aktivnosti terorističke organizacije PKK, dodajući da su švedske vlasti već ranije dale izjave u tom pravcu.

Istakao je da je zvanična Ankara pozvala Švedsku i Finsku da spriječe bilo kakvo prikupljanje sredstava od strane PKK kao i regrutiranje novih članova za ovu terorističku grupu, te njihove aktivnosti i propagandu protiv Turske.

Kalin je također izrazio očekivanja zvanične Ankare u vezi sa ukidanjem direktnog ili indirektnog embarga na oružje nametnut Turskoj.

Kalin i zamjenik turskog ministra vanjskih poslova Sedat Onal otputovali su u nedjelju u Brisel na razgovore o zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO-u.

Samit lidera NATO-a bit će održan od 29. do 30. juna u Madridu, glavnom gradu Španije.

Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za ulazak u NATO 18. maja, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara. Turska, dugogodišnja članica alijanse, izrazila je primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritikujući te zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podržavanja terorističkih grupa kao što su YPG/PKK i FETO.

Svi zahtjevi za članstvo u NATO-u moraju biti jednoglasno prihvaćeni u 30-članom savezu.

Krajem maja Turska je u Ankari bila domaćin konsultacija sa švedskim i finskim delegacijama o njihovim kandidaturama za članstvo NATO-u.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je tada rekao da sastanci nisu bili "na željenom nivou".

PKK je separatistička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turske teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi.