Hiljade pristalica bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara izvršili su upad u brazilski Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu. Noseći jarko žuto-zelene košulje u boji brazilske zastave, vandalizirali su zgrade u kojima se nalaze njegove ključne demokratske institucije.
Zašto se ovo dešava?, pita se u svojoj analizi BBC.
U Brazilu su prije dva mjeseca održani kontroverzni izbori
Na predsjedničkim izborima u oktobru 2022. godine aktuelni predsjednik krajnje desnice Jair Bolsonaro suprotstavio se njegovom ljevičarskom suparniku Luizu Ináciu Lula da Silvi, poznatijem kao Lula.
Nakon oštre i ogorčene predizborne kampanje, Lula, koji je bio predsjednik između januara 2003. i decembra 2010. godine, pobijedio je Bolsonara malom razlikom u drugom krugu 30. oktobra.
Lula je rekao da su protesti "bez presedana" i nazvao one koji stoje iza protesta "fanatičnim fašistima".
On je također optužio Bolsonara da ohrabruje akcije izgrednika putem društvenih mreža, prenosi BBC.
- Svi znaju da govori bivšeg predsjednika ohrabruju demonstrante - rekao je on.
To je duboko podijeljena zemlja
Brazil je zemlja koja je duboko podijeljena i napad na Kongres je dramatičan signal koliko daleko su neki Brazilci spremni ići da napadnu demokratske institucije za koje kažu da ih više ne predstavljaju.
Ovdje se ne radi samo o ljevici protiv desnice, već o onima koji odbijaju da prihvate rezultat demokratskih izbora kada je to protiv njihove volje, iskazujući svoj bijes na simbolima brazilske demokratije.
Oni koji su učestvovali u neredima su na krajnjem kraju spektra, ali ima mnogo više Lulinih protivnika koji su širili lažne informacije o njemu i time raspirivali vatru koja je dovela do nedjeljnih događaja.
Bolsonarove pristalice odbijaju da prihvate poraz
Mnoge pristalice Jaira Bolsonara vidjeli su ga kao "spasitelja". Za njega su rekli da brani vrijednosti koje su im drage, a koje su naveli kao "Bog, domovina, porodica".
Polagali su nadu u Bolsonara kao čovjeka koji će pobijediti Lulu, kojeg smatraju prijetnjom tim vrijednostima, vjerujući lažnim glasinama da će kandidat lijevog krila zatvoriti crkve kada bude izabran. Ovi birači su bili uvjereni da će Lula izgubiti. Nisu mirno prihvatili njegovu pobjedu.
Neki su kampirali ispred kasarni moleći vojsku da ga spriječi da postane predsjednik. Čak i ako bi to značilo vojni udar.
Međutim, vojska nije reagovala. Lula je položio zakletvu kako je planirano.
Lula se uselio u predsjedničku palatu
Neredi u glavnom gradu Braziliji dolaze samo sedmicu dana nakon što je Lula položio zakletvu.
Bolsonaro, koji je odbio da prizna poraz, nije prisustvovao ceremoniji, već je odletio u Sjedinjene Američke Države. Bijes onih koji su sve svoje nade polagali u to da će Bolsonaro pobijediti Lulu samo je rastao.
Vidjeti kako Lula preuzima dužnost i useljava se u predsjedničku palatu bilo je previše za one koji ga rutinski nazivaju "komunističkom prijetnjom Brazilu".
Osjećajući se iznevjereno od strane vojske, odlučili su da uzmu stvari u svoje ruke. Napali su institucije za koje smatraju da ih ne samo ne predstavljaju, već su, u njihovim očima, direktna prijetnja svemu onome do čega im je stalo.
Ekstremizam i dezinformacije zaživjele
Retorika podjela Jaira Bolsonara i njegovo preispitivanje valjanosti brazilskog izbornog sistema uvelike su doprinijeli gnjevu koji je u nedjelju doživio vrhunac u Brazilu.
Uoči izbora, on je više puta tvrdio da je brazilski sistem elektronskog glasanja podložan prevari. Ovu tvrdnju su izborne vlasti odbacile.
Ali mnogi Brazilci pogrešno vjeruju da su izbori "ukradeni" iako je izborni sud odbio prigovor koji je uložila Bolsonarova stranka.
Nakon nereda, Jair Bolsonaro je na Twitteru odbacio optužbe koje je iznio Lula da je održao nekoliko govora ohrabrujući nemire u Brasiliji.
On je rekao da su "pljačkanja i invazije na javne zgrade kakve su se danas dogodile" van zakona.
Ali ekstremizam onih koji su izvršili napad na demokratske institucije u zemlji zaživio je sopstvenim životom koji će biti teško obuzdati.
