Potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Guindos, kojem mandat ističe nakon osam godina, poručio je da je potreban oprez u donošenju odluka o kamatnim stopama usred novog energetskog šoka i sukoba na Bliskom istoku.
De Guindos je naglasio da je sadašnja situacija različita od inflatornog udara 2021–2022., kada su pandemija, poremećaji u lancima snabdijevanja i ruska invazija na Ukrajinu podigli cijene.
''Tada smo kasno reagirali jer smo previše vremena trošili na akademske rasprave. Sada moramo biti pragmatični i oprezni.'' - rekao je.
On je upozorio da će se posljedice energetskog šoka na rast tek vidjeti u narednim sedmicama, dok su tržišta zasad reagirala mirno.
''Padpovjerenja potrošača je zabrinjavajući i vodi ka slabijoj aktivnosti.'' - dodao je.
Govoreći o fiskalnim izazovima, De Guindos je istaknuo da je prostor za javne finansije u eurozoni ograničen, dok raste potreba za izdvajanjima za odbranu i mjere ublažavanja energetskog udara.
''Previđanje rizika fiskalne dominacije bila bi greška.'' - upozorio je.
Osvrnuo se i na stanje u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji eurozone, koja već tri godine bilježi stagnaciju.
''Njemačka mora provesti reforme, uključujući restrukturiranje fragmentiranog bankarskog sektora.'' - rekao je, naglasivši da je prekogranična konsolidacija banaka ključna za jačanje evropskog finansijskog sistema.
Za Španiju je naveo da su ranije provedene reforme i snažan priliv migracije glavni razlozi dobrih ekonomskih rezultata, ali da rast stanovništva stvara pritisak na tržište stanova.
''Ljudi s dobrim poslovima ne mogu priuštiti stanarinu u Madridu ili Barceloni.'' - upozorio je.
Na kraju je poručio da centralne banke ne smiju živjeti "u slonovskom tornju".
'Modeli su važni, ali jednako je važna i prosudba. Moramo biti u dodiru sa stvarnim svijetom', naglasio je De Guindos.