Hantavirus mogao bi se širiti intenzivnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naučnici. Biolog i profesor na Nacionalnom univerzitetu u Kordobi, Raul Gonzalez Itig, izjavio je da vjeruje kako je porast broja zaraženih usko povezan s globalnom sušom.
Slučajevi infekcije hantavirusom, uključujući i one s mogućim prenosom s čovjeka na čovjeka u Argentini, ponovo su u fokusu nakon što su tri osobe preminule od virusa na holandskom kruzeru MV Hondius, koji je isplovio iz Argentine prema Zelenortskim Ostrvima.
Itig navodi da je povećanje broja zaraženih povezano s ponašanjem glodara. Kako objašnjava, 2023. i 2024. godina bile su obilježene jakom sušom, nakon čega je uslijedio porast padavina. To je dovelo do bujnijeg rasta vegetacije, a samim tim i do više hrane za glodare, glavne prenosioce virusa.
„Globalne klimatske promjene mijenjaju sve, a to bi moglo dovesti i do pojave hantavirusa na područjima gdje ga ranije nije bilo“, upozorio je on.
Prenos virusa s čovjeka na čovjeka prvi put je dokumentovan prije 30 godina u ruralnim zajednicama u Patagonija. Do tada se smatralo da se virus prenosi isključivo kontaktom s glodarima.
Nova epidemija u Patagoniji prije desetak godina dodatno je potvrdila mogućnost međuljudskog prenosa. Tada je zaraženi 68-godišnji radnik prisustvovao rođendanskoj zabavi u malom selu, nakon čega se infekcija proširila i uzrokovala 11 smrtnih slučajeva.
Iako još nije potvrđeno kako su se putnici na kruzeru zarazili, Svjetska zdravstvena organizacija istražuje mogućnost da je infekcija nastala prije ukrcavanja. Organizacija je već isključila postojanje epidemije.
Testiranja su pokazala da su zaraženi sojem Andes, jedinim za koji je potvrđen prenos s čovjeka na čovjeka, a koji je najčešći u dijelovima Argentine i Čilea.
Uprkos blagom porastu broja slučajeva, argentinski naučnici ističu da situacija nije značajno drugačija u odnosu na prethodne decenije. Roberto Debag, stručnjak za zarazne bolesti i potpredsjednik Latinoameričkog društva za vakcinologiju, naglašava da je Argentina već navikla na suočavanje s hantavirusom.
Od jula prošle godine u Argentini je zabilježen 101 slučaj, od kojih su 32 osobe preminule. Godinu ranije bilo je 64 slučaja i 14 smrtnih ishoda.
Uprkos tome, zemlja se i dalje kreće oko svog godišnjeg prosjeka od oko 100 slučajeva, što je znatno manje nego u Kini i Republici Koreji, gdje se bilježe hiljade slučajeva godišnje.
Većina slučajeva, čak oko 100.000 godišnje, javlja se u Aziji i Evropi, ali je smrtnost u tim regijama do 15 posto, dok u Americi može dostići i 50 posto.
Svjetska zdravstvena organizacija ipak ističe da je rizik za opću populaciju „vrlo nizak“, jer se virus ne prenosi lako među ljudima.
Kako bi utvrdilo gdje je došlo do zaraze na brodu, argentinsko Ministarstvo zdravlja planira hvatanje i analizu glodara duž rute kojom su putovali prvi zaraženi putnici.
Holandski par kod kojeg su se prvi pojavili simptomi boravio je u Argentini od 27. novembra, putujući i u Čile i Urugvaj, prije nego što su se 1. aprila ukrcali na brod iz luke Ušuaja.
Ministarstvo naglašava da nije potvrđeno da je do infekcije došlo u Argentini, te ističe da u provinciji Ognjena zemlja, iz koje je brod isplovio, nije zabilježen nijedan slučaj hantavirusa u posljednjih 30 godina.