Rast svjetske privrede usporava snažnije no što se očekivalo, a energetska kriza i inflacija pojačavaju rizik recesije u velikim privredama, posebno u Evropi, upozorila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Svjetska privreda porast će ove godine tri posto, u skladu s dosadašnjim procjenama, ali aktivnost je usporila u drugoj polovini godine, ističe OECD, prognoziravši za 2023. stopu rasta od 2,2 posto, nižu za 0,6 postotnih bodova no što su izračunali u junu.
Svjetski BDP bit će ove godine manji za 2,8 biliona dolara no što su pokazivala predviđanja OECD-a u decembru prošle godine, prije rusko-ukrajinskog rata, iskazano paritetom kupovne moći i cijenama iz 2015.
"Globalna privreda posustala je nakon ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Rast BDP-a stao je u mnogim zemljama, a ekonomski pokazatelji signaliziraju produženo usporavanje", izjavio je glavni sekretar OECD-a Mathias Cormann.
Teško u Evropi
Posebno su pesimistične prognoze za Evropu koja je najdirektnije izložena posljedicama ruskog rata u Ukrajini. OECD predviđa da će privredni rast u eurozoni usporiti s ovogodišnjih 3,1 posto na samo 0,3 posto u 2023., što implicira da će 19 zemalja u zoni primjene zajedničke evropske valute provesti bar dio godine u recesiji, uz dva uzastopna kvartala pada aktivnosti. U lipnju OECD je evrozoni prognozirao 1,6-postotni rast aktivnosti u 2023.
Njemačka privreda, ovisno o uvozu ruskog plina, bilježit će iduće godine pad aktivnosti za 0,7 posto, izračunali su. Na početku ljeta prognozirali su rast najvećeg evropske privrede za 1,7 posto. Najsnažnije bi u skupini četiri najveće privrede eurozone trebala rasti aktivnost u Španjiji, za 1,6 posto.
SAD blizu stagnacije
Znatno je snižena i prognoza za SAD u idućoj godini, s 1,2 na 0,5 posto. U ovoj godini najveće evropska privreda trebala bi porasti 1,5 posto, za puni postotni bod slabije no što su pokazivale ljetne prognoze.
I kineska privreda trebalo bi ove godine porasti znatno slabije no što se do sada očekivalo, za samo 3,2 posto, zbog strogih mjera suzbijanja covida 19. U 2023. aktivnost bi trebala ubrzati na 4,7 posto.
Potvrdili su pak prognozu 6,9-postotnog rasta indijske privrede u ovoj godini. U idućoj godini prognoziraju usporavanje, uz prognoziranu stopu rasta od 5,7 posto.
Kamate iznad 4 posto?
Rat u Ukrajini značajno je podigao cijene energije i hrane, dodatno pojačavši inflatorne pritiske u periodu kontinuiranog snažnog rasta troškova života širom svijeta.
Novi prekidi u opskrbi energijom negativno će utjecati na rast i potaknuti inflaciju, posebno u Evropi gdje bi aktivnost mogla pasti za dodatnih 1,25 postotnih bodova a inflacija porasti za 1,5 postotnih bodova, pa bi mnoge zemlje mogle zapeti u recesiji cijele 2023. godine. Iako daleko manje ovisne o uvezenoj energiji nego Evropa, i SAD klizi u krizu budući da centralna banka podiže kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.
Uprkos znatno pogoršanim izgledima za velika, OECD smatra da centralna banke moraju još više podići kamatne stope, prognoziravši da će u većini zemalja u toj skupini premašiti četiri posto u 2023.
Mnoge vlade izdvajaju sve više novca kako bi pomogle kućanstvima i poduzećima, ali ta bi pomoć trebala biti upućena onima kojima je najpotrebnija i mora biti privremena kako bi se smanjio trošak i još više povećao dug, poručuju.
