Tokom svog inauguracijskog govora, novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump naglasio je svoju tvrdnju da Kina upravlja Panamskim kanalom.
"Kina upravlja Panamskim kanalom i mi ga nismo dali Kini.
Dali smo ga Panami i uzimamo ga natrag", rekao je on.
Panamski kanal, dugačak 82 kilometra, presjeca srednjoameričku državu i glavna je veza između Atlantskog i Tihog okeana.
Skoro 14.000 brodova koristi ga svake godine kao prečicu na putu koje bi ih, prije izgradnje kanala, odveo na dugotrajno i skupo putovanje oko vrha Južne Amerike.
Šta je Trump rekao o kanalu?
Spominjanje Paname u njegovom inauguracijskom govoru nije prvi put da se fokusirao na srednjoameričku državu i njen prekookeanski kanal, prenosi BBC.
Na Božić je Trump objavio na društvenim mrežama da su "čudesni vojnici Kine nezakonito upravljali Panamskim kanalom", tvrdnju koju su predstavnici u Panama Cityju i Pekingu brzo demantirali.
Tada je panamski predsjednik Jose Raul Mulino opisao tu tvrdnju kao "glupost", naglasivši da nije bilo "apsolutno nikakvog kineskog uplitanja" u kanal.
Trump je također zaprijetio da će vratiti kanal silom, navodeći "pretjerane" takse koje se navodno naplaćuju za prolazak američkih brodova kroz njega - još jednu tvrdnju koju su panamske vlasti odbacile.
Nakon Trumpovog inauguracijskog obraćanja, Mulino je ponovo naglasio da "ne postoji nijedna nacija u svijetu koja se miješa u našu administraciju nad Panamskim kanalom".
Strateškim vodenim putem, koji pokriva oko pet posto globalne pomorske trgovine, upravlja Uprava Panamskog kanala, agencija panamske vlade, a ne kineski vojnici.
Međutim, netačna tvrdnja Trumpa odražava zabrinutost nekih američkih zvaničnika zbog značajnih kineskih ulaganja u kanal i okolnu infrastrukturu.
Kakva je historija Panamskog kanala?
Historijski gledano, SAD je odigrao ključnu ulogu u izgradnji i upravljanju prolazom koji povezuje Atlantski i Tihi okean.
Nakon neuspješnog pokušaja Francuza da ga sagrade, SAD su osigurale prava za poduzimanje projekta. Izgradnja kanala završena je 1914. godine.
Ostao je pod kontrolom SAD do 1977., kada je tadašnji predsjednik Amerike Jimmy Carter potpisao sporazum o postupnom prepuštanju Panami, što je Trump nazvao "budalastim".
Od 1999. godine, Uprava Panamskog kanala ima isključivu kontrolu nad radom plovnog puta.
Ugovori koje su potpisali i SAD i Panama određuju da će Panama ostati trajno neutralna, ali SAD zadržava pravo braniti svaku prijetnju neutralnosti kanala korištenjem vojne sile prema ovom sporazumu.
Koja je uloga Kine u radu kanala?
Ne postoje javni dokazi koji bi sugerirali da kineska vlada kontrolira kanal ili koristi svoju vojsku. Međutim, tamo su značajno prisutne kineske firme.
Od oktobra 2023. do septembra 2024. Kina je činila 21,4 posto tereta koji je prolazio Panamskim kanalom, što je čini drugim najvećim korisnikom nakon SAD.
Posljednjih godina Kina je također uložila velika sredstva u luke i terminale u blizini kanala.
Sa dvije od pet luka koje graniče s kanalom, Balboa i Cristobal, koje se nalaze na pacifičkoj odnosno atlantskoj strani, upravljaju podružnice Hutchison Port Holdingsa od 1997. godine.
Firma je podružnica Hutchison Holdingsa, konglomerata sa sjedištem u Hong Kongu koji je osnovao hongkonški biznismen Li Ka-Shing.
Ima luke u 24 zemlje, uključujući Veliku Britaniju.
Iako nije u državnom vlasništvu Kine, kaže Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, u Washingtonu je bilo zabrinutosti oko toga koliko Peking kontrolira firmu.
Mnoštvo potencijalno korisnih strateških informacija o brodovima koji prolaze plovnim pueovima teče kroz ove luke.
"Postoji sve veća geopolitička napetost ekonomske prirode između SAD-a i Kine.
Takva informacija o teretu bila bi vrlo korisna u slučaju rata u lancu snabdijevanja", kaže Berg.
Kineske firme, privatne i državne, također su ojačale svoje prisustvo u Panami kroz milijarde dolara ulaganja, uključujući terminal za krstarenja i most koji će se graditi preko kanala.