Evropska centralna banka (ECB) uskoro će pokrenuti proces velike rekonstrukcije svog vrha, koji će odlučiti ko će naslijediti predsjednicu Christine Lagarde. Četiri od šest članova izvršnog odbora ECB-a završavaju mandat do kraja 2027. godine, počevši s potpredsjednikom Luisom de Guindosom, čiji mandat istječe u maju iduće godine. Uz njega, u 2027. istječu mandati Lagarde, glavnog ekonomista Philipa Lanea i Isabelle Schnabel, što otvara prostor za najveće kadrovske promjene u povijesti ECB-a, piše Financial Times.
Proces imenovanja potpredsjednika de Guindosa poklapa se s očekivanim promjenama u američkom Federalnom rezervnom sistemu i krajem mandata Jaya Powella u maju. Prema neslužbenim informacijama, ECB će uskoro zatražiti od Bruxellesa da započne formalni postupak imenovanja, dok će se evropski ministri finansija o mogućim kandidatima početi konzultirati već ove sedmice.
Za mjesto potpredsjednika kandidaturu je već potvrdio finski guverner Olli Rehn.
Politički, nacionalnost i monetarna orijentacija budućeg potpredsjednika utjecat će na ravnotežu snaga u odlučivanju. Upravljačka mjesta u ECB-u su politički osjetljiva, a ravnoteža između “jastrebova” i “golubova” te između zapadnih i istočnih članica sve je delikatnija. Istočne zemlje i Baltik, koje su se pridružile eurozoni nakon 2007., traže veći utjecaj, a Latvija je već javno izrazila ambiciju za mjesto u odboru.
Glavni kandidati za nasljednika Christine Lagarde su bivši guverner nizozemske centralne banke Klaas Knot i aktuelni predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Kao potencijalni treći kandidat spominje se bivši španski guverner Pablo Hernández de Cos, sada generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja (BIS), poznat kao nezavisan i pragmatičan ekonomista.
Njemačka, uprkos statusu najveće ekonomije eurozone, nikada nije imala predsjedničku funkciju u ECB-u. Nagel je već započeo tihu kampanju za potporu Berlina, dok Knot uživa podršku Lagarde, koja ga je javno pohvalila zbog stručnosti i sposobnosti vođenja “primadona” među guvernerima nacionalnih centralnih banaka.
Osim nacionalne ravnoteže, važnu ulogu imat će i rodna ravnopravnost. Od osnutka ECB-a 1998. godine, samo 19% članova izvršnog odbora bile su žene. Francuska i Evropski parlament ističu da bi u novom sazivu trebalo ispraviti taj nerazmjer. Među mogućim kandidatkinjama spominju se zamjenica guvernera francuske centralne banke Agnès Bénassy-Quéré, Grkinja Christina Papaconstantinou, bivša glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone te profesorica Hélène Rey s London Business Schoola.