Iako se tropske prašume i dalje smanjuju, novi podaci pokazuju da se taj pad usporava nakon rekordnog gubitka zabilježenog 2024. godine, saopćio je Svjetski institut za resurse (WRI).
U 2025. godini izgubljeno je oko 4,3 miliona hektara tropskih primarnih prašuma, površina približno veličine Danske, prema podacima laboratorije GLAD Univerziteta u Marylandu.
To je ipak 36% manje nego prethodne godine, što naučnici smatraju djelimično ohrabrujućim trendom.
„Ohrabrujući, ali i dalje oprezan signal“
Iz WRI-ja poručuju da pad pokazuje da političke mjere mogu dati rezultate, ali upozoravaju da dio smanjenja dolazi nakon izuzetno teške godine sa velikim požarima.
Stručnjaci naglašavaju da se požari i klimatske promjene međusobno pojačavaju, a dodatni rizik donosi i pojava El Niña, koji bi mogao povećati opasnost od požara u 2026. godini.
Gubitak i dalje previsok
Uprkos padu, globalni gubitak šuma i dalje je oko 46% veći nego prije deset godina. WRI upozorava da trenutni trend nije dovoljan za ostvarenje cilja, zaustavljanje i obrnuti proces krčenja šuma do 2030. godine.
Amazonija i dalje pod pritiskom
Najveći dio promjena odnosi se na Brazil, gdje se nalazi najveća prašuma na svijetu. Brazil je zabilježio značajan pad krčenja šuma koje nije uzrokovano požarima, čak 41% manje nego 2024. godine, što je najniži nivo u historiji, navodi WRI.
Ipak, poljoprivredna ekspanzija ostaje glavni uzrok deforestacije u svijetu, dok požari i klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju.
Naučnici upozoravaju
Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene i ljudske aktivnosti „skraćuju fitilj“ šumskim požarima širom svijeta.
Bez hitnih mjera za prevenciju i bolji nadzor požara, najvažniji šumski ekosistemi mogli bi biti ozbiljno ugroženi.
Gubitak šuma i dalje je izražen i u drugim državama poput Bolivije, DR Konga, Perua, Laosa i Madagaskara, gdje na krčenje utiču poljoprivreda, rudarstvo i zavisnost lokalnog stanovništva od šuma.